Peking je objavio vijest koja bi mogla trajno promijeniti globalni poredak na tržištu zlata. U vodama Žutog mora potvrđeno je postojanje masivnog podmorskog ležišta zlata, što je samo kruna niza otkrića koja Kinu čvrsto pozicioniraju kao vodeću silu u sektoru plemenitih metala.
ADVERTISEMENT
Kineski geolozi i rudarski stručnjaci potvrdili su otkriće jednog od tehnološki najzahtjevnijih, ali i najbogatijih nalazišta zlata u Aziji. Nalazište se nalazi u blizini grada Laizhou, u provinciji Shandong, ali s jednom ključnom specifičnošću – leži duboko ispod morskog dna.
Tehnološki poduhvat na 2.000 metara dubine
Zlatne žile nalaze se na dubinama do 2.000 metara, što eksploataciju čini ekstremno zahtjevnom. Prema prvim procjenama, samo ovo podmorsko nalazište sadrži preko 560 tona čistog zlata.
Ukupne rezerve u regiji Laizhou sada premašuju 3.900 tona, što znači da se više od četvrtine ukupnog kineskog zlata nalazi upravo na ovom području. Kina planira investirati više od 1,4 milijarde dolara u razvoj infrastrukture koja može izdržati ekstremne pritiske i koroziju morskog okruženja.
“Zlatna groznica” kao štit od inflacije
Ovaj pronalazak dolazi u trenutku kada cijena zlata na svjetskim burzama doseže istorijske maksimume, premašujući 4.400 dolara po unci. Za Peking, ovo nije samo pitanje profita, već i strateške sigurnosti.
Analitičari ističu tri ključna razloga zašto je ovo otkriće važno upravo sada:
De-dolarizacija: Kina ubrzano akumulira zlato kako bi smanjila ovisnost o američkom dolaru u međunarodnim rezervama.
Smanjenje uvoza: Uprkos tome što je najveći proizvođač, Kina je i najveći potrošač zlata. Ovakva nalazišta smanjuju potrebu za skupim uvozom.
Dominacija u rudarstvu budućnosti: Ovladavanje tehnologijom podmorskog rudarstva Kini daje prednost u budućoj utrci za minerale s okeanskog dna, koja se smatra ključnom za tehnološku industriju.
Šta to znači za globalno tržište?
Iako će do prve iskopane poluge s morskog dna proći nekoliko godina, sama objava ovolikih rezervi stvara pritisak na globalne cijene i dionice rudarskih giganata. Dok Zapad prati stope inflacije i kamatne stope, Istok se očigledno okreće “tvrdoj” imovini.
Ovo otkriće, uz nedavna velika nalazišta u provincijama Liaoning i Hunan, potvrđuje da 2025. godina ostaje zapamćena kao godina u kojoj je Kina redefinirala svoje rudarsko bogatstvo.