Ideja virtuelnog ograđivanja, koje zamjenjuje fizičke barijere digitalnim, dobila je zamah globalno posljednjih godina, a sve više evropskih zemalja odobrava tehnologiju čuvanja stoke.
Širom Evrope, stoka pase po prostranim pašnjacima često omeđenim kilometrima žice i povremenim udarima električne struje.
Ali šta ako te ograde više ne bi bilo?
Ideja virtuelnog ograđivanja, koje zamjenjuje fizičke barijere digitalnim, dobila je zamah globalno posljednjih godina.
U Norveškoj, startup pod nazivom Nofence razvio je ogrlice s GPS-om kako bi stvorio digitalne granice koje drže životinje tačno tamo gdje ih farmeri žele bez ijedne žice, i kako bi promijenio ove nevidljive granice za samo nekoliko sekundi.
Kada se životinja približi virtuelnoj granici, ogrlica emitira blagi zvučni signal, nakon čega slijedi blagi puls ako se upozorenje ignoriše. Vremenom, stoka nauči prepoznavati i poštovati zvuk, ostajući sigurno unutar svog određenog područja, navodi kompanija.
Ogrlice na solarni pogon kontroliraju se daljinski putem mobilne aplikacije, što omogućava poljoprivrednicima da definiraju pašnjake i pomiču granice na svom telefonu.
Ova fleksibilnost štedi poljoprivrednicima značajno vrijeme i rad koji bi inače trošili na popravku ograda, a istovremeno smanjuje ovisnost o dodatnoj hrani, prema Nofenceu.
Nevidljive ograde mogu se postaviti i u područjima gdje je "nemoguće postaviti fizičke ograde, kao što su močvare, kameniti tereni ili u... vrlo gustoj vegetaciji", prema Lotte Valund, istraživačici u RISE istraživačkim institutima Švedske, koja proučava upotrebu i utjecaj virtualnih ograda od 2019. godine.
"Virtualne ograde omogućavaju ispašu više zemlje nego prije, a također i korištenje područja koja nisu ono što kažete da bi se mogla koristiti za proizvodnju usjeva za ljudsku prehranu. Dakle, možemo koristiti druge vrste zemlje za proizvodnju mesa“, rekla je Valund za Euronews Next.
Je li to sigurno za životinje?
Nofence kaže da je njihov cilj pomoći poljoprivrednicima da "donose bolje upravljačke odluke".
"Dugoročno gledano, prikupljamo mnogo podataka pomoću našeg proizvoda. Dakle, s ovim podacima omogućit ćemo farmerima da donose bolje odluke i optimiziraju način na koji dodatno upravljaju svojim životinjama", rekao je za Euornews Next Lars Kvaalen, finansijski direktor Nofencea.
Kada je riječ o dobrobiti životinja, Nofence kaže da je virtualna ograda bolje rješenje za životinje jer su električni impulsi koje koristi "mnogo blaži" od električnih ograda, što je "već ustaljena praksa globalno".
Nofence kaže da životinje obično nauče reagirati na zvučni znak u roku od nekoliko dana, gdje se obučavaju s fizičkom ogradom unutar koje su postavljene virtualne granice.
Vremenom se čak 96 posto interakcija stoke s granicama događa putem zvučnog znaka bez potrebe za električnim impulsom, zahvaljujući ovom programu obuke, rekao je Nofence.
U studiji iz 2022. godine, Valund je proučavala nivo stresa kod životinja prilikom korištenja virtuelnih ograda.
Iako postoje "vrlo ograničeni podaci" o tome kako životinje reaguju na tradicionalne električne ograde, švedska studija nije pronašla dokaze o povećanom nivou kortizola kod životinja od virtuelnih ograda u poređenju sa fizičkim ogradama.
"Trenutni rezultat ne pokazuje nikakvu razliku od tradicionalnih električnih ograda, proučavajući ponašanje životinja, a također i nivo stresa kod životinje; nivo kortizola, koji je hormon stresa", rekla je Valund.
Ipak, ona vjeruje da su potrebna daljnja istraživanja kako bi se zaštitili standardi dobrobiti.
"Mislim da je za budućnost vrlo važno imati zaista jasnu definiciju koju vrstu funkcije virtuelna ograda treba da uključuje... da bi se postigao visok nivo dobrobiti životinja", rekla je Valund.
"Jer bi životinji trebalo biti lako da se pravilno ponaša, a ako je sistem izgrađen na određene načine, to bi moglo biti loše za životinje. Na primjer, moraju imati dovoljno vremena da se okrenu na zvučni signal", dodala je.
Gdje se može koristiti?
Iako se Nofence nada da će virtualne ograde postati standard, istraživači virtualnih ograda vjeruju da tehnologija nije zamjena za žice zbog pouzdanosti mreže i vijeka trajanja baterije.
"Ne vidim ovaj sistem kao nešto što bi trebalo koristiti kao jedinu alternativu za upravljanje ispašom", rekao je Valund.
"Na primjer, ogrlice ovise o baterijama, GPS signalima i mobilnoj povezivosti. Dakle, to ponekad može uzrokovati prekid, posebno u udaljenim područjima i tako dalje."
"Za neke farmere, to će funkcionirati vrlo dobro i oni će ga u potpunosti koristiti. Za druge, to može poslužiti kao dodatak njihovom sistemu koji sada imaju, tako da jedan pristup ne bi trebao isključivati drugi", dodao je Valund.
Više od 7.000 farmi koristi Nofenceove ogrlice, a većina klijenata je u Norveškoj. Kompanija kaže da se tehnologija širi kako bi stigla do Sjedinjenih Američkih Država i Kanade.
Dok mnoge evropske zemlje i dalje zabranjuju virtuelno ograđivanje, nekoliko njih, uključujući Španiju, Holandiju, Norvešku, Irsku i Ujedinjeno Kraljevstvo, odobrilo je njegovu upotrebu.
Švedski Odbor za poljoprivredu zabranio je 2018. godine virtuelno ograđivanje zbog zabrinutosti oko dugoročnih uticaja na dobrobit životinja. Međutim, prošle sedmice Švedska je najavila da će od sljedeće godine legalizovati virtuelno ograđivanje za goveda i ovce, dok će Danska slijediti taj primjer za goveda.
"Sada ne idemo kao prva zemlja, ali kao jedna od prvih koja je legalizovala ovu tehnologiju. Dakle, mislim da će biti diskusija između zemalja i da će razgovarati sa Švedskom o svojim mislima o ovom procesu."