Zamislite da možete slati poruke prijateljima i porodici tako što upravljate telefonom samo pomoću svojih misli. Ta ideja je nekada bila čista naučna fantastika.
ADVERTISEMENT
Danas se povezivanje ljudskog mozga s računarima ubrzano približava stvarnosti zahvaljujući brzom razvoju vještačke inteligencije (AI), prenosi Euronews.
Do sada su tehnologije koje omogućavaju pretvaranje misli u tekst često zahtijevale implantate u mozgu.
Sada naučnici sa Tehnološkog univerziteta u Sydneyju koriste uređaj u obliku kape kako bi istražili na koji način AI može interpretirati moždanu aktivnost.
Kapa koja koristi vještačku inteligenciju prati moždane talase osobe koja je nosi i pretvara njihove misli u pisani jezik.
Tim koji stoji iza dekodera kaže da sistem koristi dvije različite vrste AI-a za tumačenje signala moždanih talasa.
"Prvo koristimo model dubokog učenja za prevođenje moždanih signala u namjeravane riječi", rekao je Chin-Teng Lin, istraživač na Tehnološkom univerzitetu u Sydneyju.
"Zatim koristimo veliki jezički model kako bismo uparili dekodirane riječi i ispravili greške u EEG dekodiranju", dodao je.
Rezultati su prilično tačni, ali ne i savršeni — tačnost iznosi oko 75 posto. Tim navodi da rade na postizanju cilja od 90 posto tačnosti.
Može pomoći pacijentima koji su preživjeli moždani udar
Ostali sistemi za dekodiranje jezika u razvoju do sada su zahtijevali da osobe imaju hirurške implantate ili da prolaze kroz skeniranje funkcionalnom magnetnom rezonancom (fMRI).
Godine 2023, jedno istraživanje o pacijentu koji je preživio moždani udar i ponovo uspio komunicirati zahvaljujući interfejsu mozak-računar i AI generatoru glasa dospjelo je na naslovnice.
Prošle godine, moždani čip kompanije Neuralink, koju vodi Elon Musk, prvi put je ugrađen u ljudsku lobanju.
Stručnjaci smatraju da bi ova tehnologija mogla igrati važnu ulogu u oporavku pacijenata nakon moždanog udara.
"Kao naučnici, mi gledamo medicinsko stanje i analiziramo koja funkcija je tim stanjem pogođena. Koje su potrebe pacijenta?", rekao je Mohit Shivdasani, istraživač iz oblasti bioelektronike na Univerzitetu NSW.
"Zatim kroz tehnologiju rješavamo tu neispunjenu potrebu kako bismo vratili izgubljenu funkciju. Nakon toga, nebo je granica", dodao je Shivdasani.