Globalna žurba ka AI tehnologiji će do kraja ove decenije zahtijevati skoro onoliko energije koliko Japan koristi danas, ali će samo oko polovine potražnje vjerovatno biti zadovoljena iz obnovljivih izvora.
Prema izvještaju Međunarodne agencije za energiju (IEA), obrada podataka, uglavnom za AI, potrošit će više električne energije samo u SAD-u do 2030. godine nego za proizvodnju čelika, cementa, hemikalija i svih drugih energetski intenzivnih dobara zajedno.
Globalna potražnja za električnom energijom iz data centara će se više nego udvostručiti do 2030. godine, navodi se u izvještaju. AI će biti glavni pokretač tog povećanja, a potražnja samo u namjenskim AI centrima podataka predviđa se više od četiri puta.
Jedan data centar danas troši struje koliko i 100.000 domaćinstava, ali će nekima od onih koji su trenutno u izgradnji biti potrebno 20 puta više.
Ali strahovi da će brzo usvajanje AI uništiti nade u rješavanje klimatske krize su "precijenjeni", navodi se u izvještaju koji je objavljen u četvrtak. To je zato što bi korištenje umjetne inteligencije kako bi korištenje energije i druge aktivnosti bile učinkovitije moglo rezultirati uštedama koje smanjuju ukupnu emisiju stakleničkih plinova, piše Guardian.
Fatih Birol, izvršni direktor IEA, rekao je: "S usponom AI, energetski sektor je na čelu jedne od najvažnijih tehnoloških revolucija našeg vremena. AI je alat, potencijalno nevjerovatno moćan, ali na nama - našim društvima, vladama i kompanijama - kako ćemo ga koristiti."
Korištenje umjetne inteligencije moglo bi olakšati dizajniranje električnih mreža za korištenje više obnovljive energije. Većina mreža je dizajnirana za centralizirane elektrane na fosilna goriva koje proizvode pouzdane razine električne energije, od kojih se neke mogu relativno brzo isključiti i uključiti. Moraju se redizajnirati kako bi uravnotežili potražnju kada veći dio ponude dolazi iz povremenih i ponekad nepredvidivih izvora, kao što su energija vjetra i sunca.
Pronalaženje efikasnosti u energetskim sistemima, i u industrijskim procesima, također bi moglo postati lakše sa AI. Trenutno se propuštaju ogromne mogućnosti za povećanje efikasnosti, jer je kompanijama teže promijeniti svoje procese nego nastaviti sa rasipničkim praksama.
AI bi također mogao pomoći s novim tehnologijama kao što su vozila bez vozača ili otkrivanje prijetnji vitalnoj infrastrukturi. Tehnologija bi se također mogla koristiti za planiranje javnog prijevoza kako bi se optimiziralo za putovanja ljudi ili za dizajniranje gradova ili saobraćajnih sistema. Rudarske kompanije mogle bi koristiti AI za otkrivanje i eksploataciju rezervi kritičnih minerala, koji su ključni za moderne komponente obnovljive energije kao što su solarni paneli, vjetroturbine i električna vozila.
Ove upotrebe mogle bi nadoknaditi neke od ogromnih zahtjeva koje će AI postaviti na svjetske energetske sisteme. Ali to će vjerovatno zahtijevati veće upute od vlada, navodi se u izvještaju IEA. Ostavljen sam, brz rast AI mogao bi se pokazati kao ozbiljan problem za energetske sisteme i okoliš.
AI ima potencijal da poništi sve dobitke postignute posljednjih godina u naprednim ekonomijama kako bi smanjila njihovu upotrebu energije, uglavnom kroz efikasnost. Brz porast AI također znači da će kompanije tražiti najdostupniju energiju – koja bi mogla doći iz gasnih postrojenja, koja su bila na izlasku u mnogim razvijenim zemljama. U SAD-u, potražnja bi se čak mogla zadovoljiti tako što bi elektrane na ugalj dobile novi život, potpomognute entuzijazmom Donalda Trumpa za njih.
AI bi također mogao usisati vodu iz nekih od najsušnijih područja na svijetu, otkrilo je istraživanje Guardiana, budući da mnogi AI centri za podatke koriste ogromne količine svježe vode za hlađenje svojih kompjutera.
Claude Turmes, bivši zastupnik Zelenih u Evropskom parlamentu i ministar energetike u Luksemburgu, rekao je da je vjerovatnije da će se materijalizirati nedostaci umjetne inteligencije nego optimistične projekcije IEA, a vladama je potrebna mnogo veća pomoć da izbjegnu zamke.
Optužio je IEA da slika previše ružičastu sliku i da nije iznijela oštre istine kreatorima politike. On je rekao: “Umjesto da daju praktične preporuke vladama o tome kako da regulišu i na taj način minimiziraju ogroman negativan uticaj AI i novih mega centara podataka na energetski sistem, IEA i njen [šef] Fatih Birol daju poklon dobrodošlice novoj Trumpovoj administraciji i tehnološkim kompanijama koje su sponzorirale ovu novu američku vladu.”