ADVERTISEMENT

Do tog su zaključka došli istraživači Univerziteta Ohio State i tamošnjeg Hatch Data and Mental Healtha koji su o rezultatima istraživanja izvijestili u studiji koju objavljuje PLOS Mental Health.

Njihovo je istraživanje pokazalo da ljudi primjećuju razliku u jezičnim obrascima, ali i da rijetko mogu identificirati je li odgovore napisala umjetna inteligencija ili čovjek. Uz to, pokazalo se da se odgovori koje je napisao ChatGPT općenito bolje drže temeljnih psihoterapijskih načela te da klijentima pristupaju s poštovanjem i ostavljaju im prostora za donošenje vlastitih izbora.

Duži odgovori

Daljnja analiza otkrila je da su odgovori koje je generirao ChatGPT općenito duži od onih koje su napisali terapeuti te da odgovaraju s više imenica i pridjeva. Pošto se imenice mogu koristiti za opisivanje ljudi, mjesta i stvari, a pridjevi za pružanje više konteksta, to bi moglo značiti da ChatGPT kontekstualizira opsežnije od terapeuta. A upravo je opsežnija kontekstualizacija, smatraju istraživači, ispitanike navela da ChatGPT-u daju bolje ocjene.

"Od izuma Elize prije gotovo šezdeset godina, istraživači su raspravljali o tome može li umjetna inteligencija igrati ulogu terapeuta. Iako još uvijek postoje mnoga važna pitanja, naša otkrića pokazuju da bi odgovor mogao biti pozitivan", zaključuju autori studije koji pozivaju na daljnja istraživanja o etici, izvedivosti i korisnosti integriranja umjetne inteligencije u procese liječenja mentalnog zdravlja.