ADVERTISEMENT

Uticaj umjetne inteligencije na radna mjesta do 2030. godine

Poslovi pogonjeni umjetnom inteligencijom mogli bi do kraja 2030.godine stvoriti 78 miliona više radnih mjesta nego što će ih ukinuti.

Tako otprilike glasi ključna stavka u izvještaju Svjetskog ekonomskog foruma (WEF) o budućnosti poslova.

CNN je ipak iz istog izvještaja izvukao drugi podatak: da 40 posto kompanija planira smanjiti broj zaposlenika zbog automatizacije koja počiva na uvođenju AI.

I dok jedni vide crno, a drugi bijelo, matematika kaže sljedeće: AI bi širom svijeta mogla stvoriti 170 miliona novih radnih mjesta i ugasiti njih 92 miliona.

A to bi bilo to povećanje od 78 miliona, spomenuto u prvoj rečenici.

Transformacija poslovanja i potreba za novim vještinama

Malo dublja analiza podataka, prikupljenih od 1000 tvrtki s 14 milijuna radnika, pokazuje još nešto: Dvije trećine anketiranih planira zaposliti talente s konkretnim AI vještinama, dok njih 40 % predviđa smanjenje radne snage zbog automatizacije zadataka koju obećava umjetna inteligencija.

Umjetna inteligencija, da se iščitati iz izvještaja WEF-a, potencijalno je najveći stvaratelj radnih mjesta među novim tehnologijama. U to su uvjereni i poslodavci: čak 86 posto tvrtki očekuje da će AI transformirati njihovo poslovanje do 2030. godine.

Najveći dobitnici i gubitnici u AI revoluciji

Očekivano, predviđa se da će uvođenje umjetne inteligencije u radne procese najviše naškoditi poštanskim službenicima, sekretarima i računovođama.

Ali, zahvaljujući sve većim mogućnostima generativne umjetne inteligencije u kreativnom i administrativnom radu, prvi put na tom su se popisu ugroženih našli i grafički dizajneri i zaposlenici pravnih službi.

Koja će radna mjesta biti najtraženija

Među najtraženijih poslovima u nadolazećim godinama bit će oni vezani uz obradu velikih podataka, financijski inženjering, umjetnu inteligenciju i strojno učenje, kibernetičku sigurnost te tehnološka pismenost.

Ipak, daleko najviše novih radnih mjesta bit će vezano uz zelenu poljoprivredu, a do posla će lako doći i dostavljači s vozačkom dozvolom, programeri softvera, građevinski radnici i prodavači u trgovinama.

Optimisti i pesimisti: Globalni pogled na AI i zapošljavanje

Krajem prošle godine i agencija Ipsos predstavila je rezultate svog globalnog istraživanja koje pokazuje da ljudi žive sve bolje i a njih sedam od deset vjeruje da će 2025. biti bolja od prošle godine.

Svi ti rezultati ipak su još uvijek ispod optimizma koji je vladao prije pandemije.

Isto tako, prilično daleko od globalnog prosjeka, manjak optimizma karakterističan je za stanovnike brojnih europskih zemalja.

U svakom slučaju, tehnologija plaši ljude pa mnogi, njih 47 %, očekuje da vlasti uvedu stroga pravila poslovanja za velike tehnološke tvrtke.

Kina i Azija optimistične, Europa zabrinuta

Globalno gledano, 65 % ispitanika strahuje da će im AI oteti radno mjesto, dok njih 43 % misli da će AI potaknuti nova zapošljavanja.

I dok 77 % Kineza predviđa da će AI stvoriti nova radna mjesta, 65 % Japanaca predviđa neto gubitak poslova.

Natprosječni optimizam Kineza dijele i mnogi drugi Azijati, prvenstveno Indonežani i Tajlanđani.

S druge strane, najveći pesimisti po tom pitanju su Europljani: da će AI stvoriti mnogo novih radnih mjesta vjeruje samo 29 % Poljaka i Nijemaca i jedva 24 % Mađara.

Hrvatska se nije našla na popisu zemalja uvrštenih u istraživanje pa o stavovima Hrvata prema umjetnoj inteligenciji možemo samo nagađati, prenosi bug.hr.