Prema novim podacima Ujedinjenih naroda, Jakarta je preuzela vrh liste najvećih megagradova dok se istovremeno suočava s prenapučenošću, poplavama i ubrzanim slijeganjem tla.
Velike svjetske metropole rastu brže nego ikada prije. Gotovo polovina od 8,2 milijarde stanovnika planete danas živi u urbanim sredinama, a broj megagradova, što znači gradova s više od deset miliona stanovnika, narastao je na čak 33.
Najviše ih se nalazi u Aziji, a prema najnovijem izvještaju Ujedinjenih naroda, indonezijska prijestolnica Jakarta preuzela je titulu najvećeg grada na svijetu.
Grad koji je još 2018. zauzimao tek sredinu liste najvećih urbanih cjelina, danas je narastao na čak 42 miliona stanovnika i time preuzeo titulu najveće metropole na svijetu. Tim je rezultatom Jakarta svrgnula Tokio, koji je desetljećima uvjerljivo držao prvo mjesto. Stručnjaci za urbanizam ističu da se radi o gradu koji daleko nadilazi uobičajene standarde megagrada. Razmjeri Jakarte postali su mjerilo ekstremne urbanizacije, pa ne čudi da se u javnom diskursu često opisuje kao megagrad u više nego jednom smislu te riječi.
Prema podacima Ujedinjenih naroda, na ovakvu promjenu na vrhu liste uticala je i nova metodologija kojom se jasnije definišu granice gradova i njihovih okolnih urbanih područja. Tek kada je uveden precizniji okvir za određivanje šta se sve računa u urbano tkivo, Jakarta je dobila potvrdu stvarnih razmjera svog širenja, piše Time Out. Odmah iza Jakarte nalazi se Dhaka, glavni grad Bangladeša, koja danas broji približno 36 miliona stanovnika, dok je Tokio pao na treće mjesto. Među deset najvećih metropola svijeta našli su se i New Delhi, Šangaj, Guangzhou, Kairo, Manila, Kolkata i Seul.
Iako ubrzani rast često povezujemo s razvojem i novim mogućnostima, Jakarta pod težinom tolikog broja stanovnika doslovno puca po šavovima. Ova golema metropola svakodnevno se suočava s prenapučenošću, saobraćajnim kolapsima i infrastrukturom koja jedva prati potrebe stanovništva. Poplave su postale gotovo redovna pojava, a uz stalnu prijetnju potresa one dodatno naglašavaju ranjivost grada.
Najveći alarm ipak izaziva činjenica da se tlo pod Jakartom ubrzano spušta. Pretjerano crpljenje podzemnih voda, na koje se mnogi oslanjaju zbog nedostatka pouzdane opskrbe iz vodovodne mreže, dovelo je do opasnih geoloških promjena. Pojedini dijelovi grada tonu nekoliko centimetara svake godine, a stručnjaci upozoravaju da bi znatni dijelovi Jakarte do sredine stoljeća mogli završiti ispod nivoa mora.
Prema dugoročnim procjenama demografa, Jakarta bi već sredinom stoljeća mogla izgubiti status najvećeg grada na svijetu. Analize pokazuju da će Dhaka premašiti brojku od 52 miliona stanovnika i tako preuzeti vrh liste megagradova. U isto vrijeme Tokio se suočava s potpuno suprotnim trendom. Zbog izražene depopulacije i starenja stanovništva, očekuje se da će japanska metropola izgubiti gotovo tri miliona stanovnika, što još jednom potvrđuje razmjere demografske krize koja ozbiljno opterećuje Japan.