ADVERTISEMENT

Bogatstvo turističke ponude Bosne i Hercegovine ogleda se u njenoj prirodi a posebno onim malim, zabačenim, autohtonim selima. Iako se čitav svijet bori sa depopulacijom, što je problem i naših krajeva, turizam predstavlja svojevrsnu slamku spasa. Globalni trendovi nameću da je neophodno posebnu pažnju usmjeriti na razvoj ruralnog turizma. Očuvanje i unaprjeđenje mikro destinacija, doprinose održivosti i razvoju seoskog turizma.

Ovaj put pažnju ćemo posvetiti ruralnom turizmu na području Republike Srpske. No, da biste drugima prezentovali bogatstvo domaće ponude, morate imati ljude koji u pedalj poznaju sve navedeno. Tim povodom sagovornik Euronews.ba je Marko Radić, rukovodilac Sektora za promociju turizma u Turističkoj organizaciji Republike Srpske.

U agroturizmu leži moć sela

Jedan od segmenata ruralnog turizma je i agroturizam, koji je nedovoljno razvijen. Razloga je mnogo od ulaganja u infrastrukturu, dodatne edukacije, pa sve do podsticaja kako bi što veći broj zainteresovanih upravo u tome, vidio perspektivu. Na ovaj način, Radić ističe značaj ove grane turizma.

"U agroturizmu leži moć našeg sela, a u većoj brizi prema selu se ogledaju i mnogo važnije stvari od same prodaje doživljaja i iskustva gostu, a to je borba sa depopulacijom. Turizam tu dođe kao važna spona između očuvanja ognjišta i prodaje iskustva lokalnog čovjeka gostu, s ciljem dodatne zarade od onoga čime se naš čovjek bavi i što proizvodi na svome imanju. Moramo naći modalitete koji će podsticajno djelovati na ljude i ohrabriti ih da krenu putem agroturističke proizvodnje i u tome nađu svrhu. Takav vid ponude je nešto što savremeni turista očekuje, a turistička politika priželjkuje", pojasnio je Radić.

Marko Radić rukovodilac Sektora za promociju turizma u Turističkoj organizaciji Republike Srpske (Izvor: Ustupljena fotografija)

Turizam šansa za spas sela

Nameće se pitanje, koliko je važno brendirati naša sela? U konačnici, šta bi to značilo za ljude koji žive na selima?

Pored već pomenutih podsticaja, kako bismo brendirali naša sela, Radić smatra da je neophodna bolja infrastruktura za lakši pristup destinacijama. Ne smije izostati ni kontinuiran rad na kvalitetu prezentacije i ponude aktivnosti koje se nude.

"Turizam smatram posljednjom šansom za spas sela. Iako ova rečenica ima veliku težinu, ona takođe ima i uporište u jasnim pokazateljima da tamo gdje nema turizma – proizvodnje i potražnje, sve izraženije nema ni stalnih žitelja ni sela. Ponoviću riječi g. Josipa Mikulića, naučnog savjetnika Instituta za turizam i profesora na katedri za turizam na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, s kojim je zaista lako objasniti uticaj i važnost agroturizma za selo s riječima da mikro destinacije nude spoj poljoprivrede i turizma na jednom mjestu, koji je zelen, autohton, nemasovan i manje sezonalan, sa personalizovanim pristupom gostu, sa domaćim proizvodima "od polja do stola", te perspektivom i mogućnostima zapošljavanja lokalnog stanovništva, i to često u područjima poharanim depopulacijom", istakao je ovaj rukovodilac.

Seosko domaćinstvo Simetić (Izvor: Facebook)

Ključ ili tajna uspjeha je u jedinstvenom iskstvu, jer upravo je to ono što traže strani turisti.

"Iskustva koja nudimo moraju biti vjerodostojna i pružiti jedinstven doživljaj svakom posjetiocu u domaćinstvima, ali i kroz promociju održivih aktivnosti poput pješačenja, biciklizma, planinarenja, gljivarstva, jahanja konja, druženja sa domaćim životinjama, posmatranja ptica i slično", navodi Radić.

Akcenat je na prirodi

Globalni trendovi u turizmu sve više favorizuju ponudu zasnovanu na prirodnim atrakcijama i gastronomskoj ponudi, koja je usmjerena prema održivom turizmu i autentičnim iskustvima.

"U tom kontekstu, Republika Srpska, kao i cijela Bosna i Hercegovina se savršeno uklapaju u te trendove, jer se nalazimo na području izrazito bogatim velikim brojem planina, rijeka i jezera koje nude brojne aktivnosti na otvorenom koje turistu dovode u stanje ekstaze i neočekivanog doživljaja", naglasio je on uz komentar da je akcenat na prirodi.

Domaću ponudu opisuje kao bogatu autentičnu, neočekivanu, nedovoljno istraženu i nepoznatu širem broju ljudi u kontekstu interesovanja putnika, a s druge strane i kao iznenađujuće pozitivnu s jakim doživljajem iz ugla onih koji nas posjete.

Morine, Nevesinje (Izvor: Ustupljena fotografija)

Autentičan doživljaj i zalogaj, sir iz mijeha ili cicvara sa medom

Ipak, percepcije autentičnog mogu biti različite, zavisno od toga, kako kaže, o kojem turisti govorimo i iz koje zemlje dolazi.

"Turisti koji dolaze recimo iz Azije imaju potpuno drugačije afinitete od turiste koji dođe iz Njemačke, tako da je teško odgovoriti i biti potpuno precizan u odgovoru. Za jedne su to gastronomski specijaliteti poput sira iz mijeha ili cicvare sa medom, za druge vožnja dajakom po Vrbasu ili rafting Tarom, za treće to može biti lično učešće u seoskim ili zanatskim poslovima sa domaćinom, za četvrte mogućnost da na nekom izvoru zahvate vodu rukom i bez straha popiju ili svijest da našim planinama i poljima mogu da uberu prvu ljekovitu travu na koju naiđu i naprave čaj", smatra on.

Kao neko ko je prije svega dobro upoznao domaće destinacije, ne može se izostaviti pitanje o ličnom doživljaju, poput onoga koje je doaćinstvo na njega ostavilo poseban doživljaj?

Bez dileme, kaže, ima ih nekoliko koja bi mogao izdvojiti.

"Spomenuo bih Sladojeviće i Simetiće u Ribniku, zatim Šišiće u Trebinju, Brkiće u Rogatici, a ono što svakako još moram napomenuti jesu napori mještana sela Bratač u Nevesinju koji se svojski trude da svoje selo i kulturno nasljeđe promovišu na najbolji mogući način, i na zadovoljstvo svih nas u turizmu, u tome i uspijevaju. Imamo zaista mnogo vrijednih ljudi", rekao je Radić.

Kako su nadležene institucije prepoznale ovaj oblik turizma?

Nadležni su u narativu kaže, sigurno prepoznali značaj seoskog turizma kao ključnog faktora za ekonomski razvoj ruralnih područja i očuvanje kulturnog nasljeđa, kao i kroz zakonska rješenje u smislu postavljanja jasnijih okvira za bavljenje ovim vidom turizma.

"Međutim, ovaj sektor se suočava s izazovima poput nedostatka koordinacije, zatim, ozbiljnih infrastrukturnih problema koji u mnogome ograničavaju mogućnosti, te nedovoljnih resursa za adekvatnu promociju postojeće ponude", zaključio je Radić.

Marko Radić rukovodilac Sektora za promociju turizma u Turističkoj organizaciji Republike Srpske (Izvor: Ustupljena fotografija)

Od naredne godine obavezna boravišna taksa i za vlasnike objekata seoskog turizma

Turizam u Bosni i Hercegovini je u nadležnosti entiteta, pa tako Zakon o boravišnoj taksi Republike Srpske nije predviđao obavezu striktne evidencije dolazaka i noćenja gostiju u objektima seoskog turizma, samim tim ni plaćanja takse. Iz tog razloga i ne postoji statistika koliko se ovaj vid turizma suštinski koristi.

"Izmjenama i dopunama Zakona o boravišnoj taksi taj segment Zakona se mijenja, tako da će već od naredne godine biti obaveza i za vlasnike objekata seoskog turizma da prijavljuju dolaske i noćenja ostvarene u svojim smještajnim kapacitetima kao i da naplaćuju od gosta i uplaćuju taksu na račun javnih prihoda, te da svoje statističke podatke dostavljaju lokalnoj turističkoj organizaciji ili agenciji sa kojom su sklopile Ugovor", nagasio je.

U Republici Srpskoj u objektima seoskog turizma postoji 1.000 kreveta i oko 260 domaćinstava koja pružaju ovu uslugu.

Postoji potreba za reevidencijom seoskih domaćinstava kaže Radić, kako bi se utvrdilo da li i sa kojim vidom ponude i usluga domaćinstva posluju.

Registar sa ovim vidom ponude, imao bi višestruku korist. Ipak, kako bi sve bilo regulisano, Radić posebno izdvaja potrebu za uspostavljanjem turističke inspekcije ali i centralnog informacionog Sistema, a koji se, kako kaže, očekuje. Njegova svrha je da pružaoce smještajnih usluga i nadležnih institucija integriše na jedno mjesto.

Dodaje da je neophodna veća podrška razvoju turizma, jer u posljednje vrijeme, kako kaže: ''nemamo grantove koji podržavaju dobre prakse i projekte u vezi sa razvojem i unapređenjem ponude, dok je u susjednim zemljama, pa i u Federaciji to redovna praksa.''

Priroda je naša najveća šansa

Briga o životnoj sredini u Evropi i svijetu je na mnogo većem nivou nego što je to slučaj na našim prostorima. Neophodno je podizati svijest o zaštiti životne sredine.

"Priroda je naša najveća šansa i vrijednost koju možemo na održiv način ponuditi. Često mi se zamjeri da sam protiv ovoga ili onoga, ali nisam, jer dobro znam ulogu recimo obnovljivih izvora energije i da su te vrste projekata budućnost koja je usko vezana i za turizam, ali sam protiv kršenja propisanih normi i standarda u toj oblasti, te zloupotrebe zakona zarad ostvarenja profita od strane pojedinaca", poručio je Radić.

U budućnosti ćemo se, kaže, morati pozabaviti problemom globalnog zatopljavanja ali i recikliranja smeća, vode, papira, izbacivanje plastike iz upotrebe i sličnog, što se u razvijenijim evropskim državama podrazumijeva.

Ključ uspješnog turizma - autentična ponuda

Kako bi domaći turizam bio još uspješniji, ključ je u autentičnosti ponude i održivom pristupu. Takođe, efikasna promocija destinacije podjednako je bitna za privlačenje ciljanih turista ali za to je neophodan drugačiji pristup.

Tradicija (Izvor: Ustupljena fotografija)

"Zbog toga je neophodan potpuno drugačiji pristup i veći budžet od onoga kojim destinacije raspolažu. Lokalne zajednice, edukacije o važnosti kvaliteta usluge i očuvanja resursa, takođe igraju presudnu ulogu u stvaranju jedinstvenog iskustva. Na kraju, dobro razvijena infrastruktura i pristupačnost destinacije, saobraćajna i komunalna, uz raznovrsnost ponude koju imamo, omogućiće turistima da dožive sve što destinacija nudi na najbolji mogući način", zaključio je Radić.