Daniel Ek odlazi s mjesta izvršnog direktora kompanije koju je osnovao u vrijeme brojnih kritika usmjerenih na Spotify, od problema u vezi s isplatom umjetnicima do Ekovih ulaganja u oružje.
ADVERTISEMENT
Osnivač Spotifyja, Daniel Ek, formalno je okončao svoj mandat izvršnog direktora Spotifyja, sve kontroverznijeg streaming giganta kojeg je osnovao prije dvije decenije.
Od 1. januara 2026. godine, Ek će "preći" na ulogu izvršnog predsjednika Spotifyja, prema navodima kompanije. Gustav Söderström, trenutni kopredsjednik i glavni direktor za proizvode i tehnologiju, i Alex Norström, kopredsjednik i glavni poslovni direktor, postat će ko-izvršni direktori Spotifyja, piše Euronews.com.
Prema saopštenju kompanije, promjena izvršnog rukovodstva "formalizira način na koji Spotify uspješno posluje od 2023. godine, pri čemu kopredsjednici uglavnom vode strateški razvoj i operativno izvršenje Spotifyja." Kao izvršni predsjednik, Ekova uloga "će bliže odražavati postavku evropskog predsjednika", gdje će nadgledati alokaciju kapitala i definirati dugoročnu budućnost i strategiju za Spotify, a istovremeno će nastaviti pružati podršku i smjernice njegovom višem timu.
Ek je dodao da je ovaj potez napravljen kako bi mu se omogućilo da preusmjeri svoj fokus na druge poslove.
„Lična napomena o tome šta je sljedeće za mene. Često me pitaju: 'Kako da izgradimo više Spotifyja izvan Evrope?' Zato sam prije nekoliko godina najavio svoju namjeru da pomognem u stvaranju više ovih superkompanija - kompanija koje razvijaju nove tehnologije kako bi se uhvatile u koštac s nekim od najvećih izazova našeg vremena“, dodao je.
Jedan od poslova izvan Spotifyja u koji je Ek uključen je njegova investicijska kompanija Prima Materia – ona koja je uzrokovala glavobolje Spotifyju.
Zaista, tokom ljeta, brend je predvodio investiciju od 600 miliona eura u Helsing – kompaniju sa sjedištem u Minhenu koja proizvodi dronove i vještačku inteligenciju za vojne operacije.
Ekove sve veće veze sa industrijom oružja navele su brojne poznate umjetnike da povuku svoju muziku sa Spotifyja, uključujući plodnu australijsku psiho-rock grupu King Gizzard & the Lizard Wizard i američku indie grupu Deerhoof, koji su rekli da ne žele da njihova "muzika ubija ljude", opisujući Spotify kao "prevaru rudarenja podataka".
Još jedno poznato ime se nedavno pridružilo bojkotu: proslavljeni britanski trip-hop kolektiv Massive Attack.
U izjavi na Instagramu, bend je napisao: „U svjetlu (prijavljenih) značajnih investicija izvršnog direktora [Spotifyja] u kompaniju koja proizvodi dronove za vojnu municiju i VI tehnologiju integriranu u borbene avione, Massive Attack je uputio poseban zahtjev našoj izdavačkoj kući da se naša muzika ukloni sa Spotify streaming servisa na svim teritorijama.“
Ovo dolazi u trenutku kada su se Massive Attack i više od 400 umjetnika - uključujući Fontaines D.C., Kneecap, Primal Scream, Wednesday, Amyl & The Sniffers, MØ i Björk - pridružili inicijativi kulturnog bojkota "Nema muzike za genocid", koja podstiče umjetnike i nosioce prava da povuku svoju muziku sa streaming platformi u Izraelu.
Ovi protesti doprinose rastućoj listi kontroverzi i zabrinutosti oko streaming platforme.
Ekovi komentari u vezi s troškovima "kreiranja sadržaja" izazvali su 2024. godine negodovanje korisnika i muzičara.
Ek je izdao saopštenje u kojem je rekao da nije namjeravao koristiti "reduktivnu" oznaku "sadržaj". Ipak, Spotify platforma je često ostavljala utisak da odbacuje probleme s kojima se suočavaju umjetnici. Još gore, nedovoljno plaća i iskorištava veliku većinu muzičara.
Za razliku od fizičke prodaje ili preuzimanja, gdje se umjetnicima plaća fiksna cijena po prodatoj pjesmi ili albumu, Spotify plaća autorske honorare na osnovu "tržišnog udjela" umjetnika. Muzičari poput Thoma Yorkea iz Radioheada i Taylor Swift kritikovali su ovu politiku i privremeno povukli svoju muziku sa servisa u prošlosti.
Negativne reakcije nije ublažila ni Spotifyjeva rekordna dobit od preko milijardu eura prošle godine, nakon otpuštanja osoblja (smanjenje od 17% radne snage) i rasta cijena pretplata. I opet, sve na štetu umjetnika koji se bore da ostvare bilo kakav prihod od streaminga - posebno nakon 1. aprila 2024. godine, kada je Spotify zvanično demonetizirao sve pjesme na platformi sa manje od 1.000 streamova.
U to vrijeme, basistica Primal Screama, Simone Marie Butler, rekla je da Ek "sjedi na svojoj jahti i smije se vašim Spotify top pet dok zarađuje na muzici s kojom nema nikakve veze, naziva je 'sadržajem', a umjetnici i dalje dobijaju 0,04 funte po streamu."
Dok je Spotify u svom izvještaju Loud & Clear 2024 objavio da je samo u 2024. godini muzičkoj industriji platio preko 10 milijardi dolara (9,2 milijarde eura), kritičari tvrde da većina tih isplata ide samo malom procentu vrhunskih umjetnika i izdavačkih kuća, te da platforma i dalje iskorištava veliku većinu muzičara.
Umjetnici poput Björk, Jamesa Blakea i Trenta Reznora iz Nine Inch Nailsa oštro su kritikovali platformu za streaming. Islandski pjevač je rekao da je Spotify „vjerovatno najgora stvar koja se dogodila muzičarima“, Blake se žalio kako je „ispiranje mozga funkcioniralo i sada ljudi misle da je muzika besplatna“, dok je Reznor podijelio kako je streaming „smrtno ranio“ umjetnike.
Spotify se također nedavno našao na meti kritika nakon što je dozvolio bendu generiranom umjetnom inteligencijom pod nazivom Velvet Sundown, koji je uspio prikupiti milione streamova, da se pojavi na njegovoj platformi sa značkom „verifikovani umjetnik“.
Ulogu Spotifyja u dozvoljavanju bendu s umjetnom inteligencijom na platformi opisali smo kao „glavni primjer autokratskih tehnoloških stručnjaka koji žele svesti ljudsko stvaranje na algoritme dizajnirane da iskorijene umjetnost“.
Iako se ovi protesti množe, možda neće moći tvrditi da su nametnuli promjene u vodstvu - čak i ako bi se tajming mogao protumačiti kao slučajan i kao potez za ublažavanje pritiska.
Državni direktor Spotifyja, Woody Marshall, tvrdi da su nedavno najavljene promjene u vodstvu bile u toku godinama.
Ipak, suizvršni direktori Gustav Söderström i Alex Norström morat će raditi dvostruke smjene kako bi povratili dobru volju, koja trenutno izgleda nedostaje.
Dva zamjenika su u Spotifyju više od 15 godina i izvještavat će Eku, tako da se vjerovatno neće promijeniti bilo kakve nade u veće promjene u pogledu tretmana umjetnika i njihovog "sadržaja".
Analitičar Morningstara, Matthew Dolgin, napisao je u istraživačkoj bilješci: "Tranzicija vodstva uvijek nosi rizik, ali sukcesija je neizbježna, a ova se čini što je moguće uređenijom." Uz to, dodao je: "Imenovanje suizvršnih direktora, a da Ek i dalje nadgleda dugoročni strateški smjer, može donijeti veći rizik nego imati jedinstveniji autoritet."
Dionice Spotifyja, koje su se udvostručile u protekloj godini, pale su za više od 3 posto u ranom jutarnjem trgovanju nakon Ekove objave. Platforma i dalje ostaje ubjedljivi lider na tržištu sa skoro 700 miliona mjesečnih korisnika, daleko ispred otprilike 90 miliona pretplatnika Apple Musica.