Iako američki zvaničnici prepoznaju da su budžetski deficit i državni dug dostigli previsok nivo, Georgijeva je upozorila da privredni rast sam po sebi neće biti dovoljan da riješi problem američkog duga, koji premašuje 40 biliona dolara.

„Privredni rast pomaže, ali ne može dovoljno brzo da obezbijedi neophodna prilagođavanja. Ne postoji čarobno rješenje. Potrebno je pooštriti fiskalnu politiku i smanjiti deficit“, rekla je Georgijeva na jesenjem sastanku MMF-a i Svjetske banke u Bangkoku.

Rast zaduženosti, inflacija i visoki troškovi energije, djelimično povezani sa ratom u Iranu, podigli su kamatne stope na najviše nivoe u posljednjih nekoliko decenija, dodatno otežavajući položaj najsiromašnijih zemalja.

Direktor Odjeljenja MMF-a za fiskalne poslove Rodrigo Valdes upozorio je da fiskalni rizici rastu, dok u mnogim državama izostaje odgovarajuća reakcija.

„U velikim razvijenim ekonomijama posljedice fiskalne nediscipline ne zaustavljaju se na granicama, već se prenose na ostatak svijeta“, rekao je Valdes.

Prema najnovijem izvještaju MMF-a, izdvajanja za kamate na dug u najsiromašnijim zemljama dostigla su istorijski visok nivo u odnosu na prihode, dok smanjenje strane pomoći dodatno produbljuje finansijske probleme. Zbog toga su vlade sve češće prinuđene da biraju između podrške najugroženijem stanovništvu i izmirivanja dugova.

„Globalni jug plaća cijenu rasta kamatnih stopa u bogatijim zemljama“, izjavio je britanski ministar spoljnih poslova Ed Miliband, pozivajući na novi dogovor koji bi omogućio duže rokove otplate i refinansiranje dugova po povoljnijim kamatnim stopama.

Bivši belgijski premijer i administrator Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) Aleksander De Kro upozorio je da zemlje u razvoju u prosjeku plaćaju tri puta više na ime kamata nego razvijene države.

Gotovo 10 odsto državne potrošnje u prosjeku odlazi na otplatu duga, dok visoke cijene goriva, đubriva i drugih osnovnih proizvoda, klimatski izazovi i skuplje zaduživanje dodatno ograničavaju mogućnosti oporavka.

„Ne vidimo svjetlo na kraju tunela“, rekao je De Kro u intervjuu za agenciju Asošijeted pres (AP).

Otvaranje novih radnih mjesta predstavlja dodatni izazov, posebno zbog sve šire primjene vještačke inteligencije, koja bi mogla da učini mnoga tradicionalna zanimanja zastarjelim. Očekuje se da će više od 1,2 milijarde mladih ljudi u narednih desetak godina ući na globalno tržište rada, dok se predviđa neto otvaranje svega 400 miliona novih radnih mjesta.

UNDP je ove sedmice najavio inicijativu „Radna mjesta za prosperitet“, koja će sa vladama, razvojnim bankama i privatnim sektorom podsticati ulaganja u oblasti poput turizma, zdravstva i prehrambene industrije.

Cilj je da se zemljama pomogne u privlačenju investicija kroz unapređenje upravljanja i ekonomskih politika, kao i pripremu projekata spremnih za finansiranje, naveo je De Kro.

U međuvremenu, MMF, Centralna banka Tajlanda i Grupacija Svjetske banke najavili su „Bangkoški plan“ za borbu protiv sajber-kriminala, finansijskih prevara i internet prevara, dan nakon što su sajber-napadi izazvali probleme sa rashladnim sistemima u stotinama prodavnica u Francuskoj.