ADVERTISEMENT

Berlin se uključio u nastojanja da Hrvatska konstruktivno riješi bilateralna pitanja koja prijete da uspore pristupanje EU njenog najnaprednijeg kandidata, izjavila su za Euronews četiri zvaničnika upoznata sa ovim pitanjem.

Zagreb je ranije ove sedmice dostavio spisak od osam spornih pitanja za koja traži da budu riješena prije nego što Podgorica zaključi pregovore o pristupanju. Istovremeno, Berlin nastoji da proces proširenja EU ne izgubi zamah.

Njemačka je nedavno ponudila i posredovanje u rješavanju sporova, ali ta inicijativa još nije sprovedena u djelo. Vlada kancelara Fridriha Merca nastoji da se predstavi kao nepristrasan posrednik, strahujući da bi neriješena bilateralna pitanja mogla da ugroze proces proširenja.

„Postoje pitanja na koja godinama ukazujemo našim crnogorskim susjedima“, izjavio je hrvatski premijer Andrej Plenković novinarima uoči samita Evropskog savjeta u Briselu u četvrtak.

„U posljednje dvije godine nije bilo nikakvog napretka“, rekao je Plenković, tvrdeći da je Hrvatska bila „izuzetno konstruktivna“ u pregovorima o pristupanju Crne Gore Evropskoj uniji.

Evropska komisija posljednjih sedmica učestvuje u razgovorima između dvije zemlje, dok nekoliko država članica nastoji da spriječi zastoj u procesu proširenja zbog bilateralnih sporova.

Francuska posebno želi da izbjegne probleme sa proširenjem iz unutrašnjopolitičkih razloga, dok Luksemburg kritikuje pokušaje da se proces pristupanja EU koristi za rješavanje bilateralnih pitanja.

Njemačka, Francuska i Luksemburg aktivno razgovaraju sa Hrvatskom kako bi je podstakli da riješi sporna pitanja. Ipak, najodlučniji pritisak dolazi iz Berlina, koji želi da proces proširenja ponovo dobije zamah.

Sporovi, nastavlja Euronews, uglavnom potiču iz nasljeđa jugoslovenskih ratova s početka devedesetih godina prošlog vijeka, a obuhvataju imovinske zahtjeve i sporna granična pitanja. Oni ugrožavaju ambiciju Crne Gore da do 2028. godine postane 28. članica Evropske unije.

Stav Hrvatske izazvao je i javne kritike, između ostalih i od šefice evropske diplomatije Kaje Kalas. Ona je na marginama samita Evropskog savjeta poručila da bilateralna pitanja ne bi smjela da blokiraju proces pristupanja EU.

Zagrebu se zamjera da je sporna pitanja otvorio u posljednjem trenutku kako bi izvršio što veći pritisak na Crnu Goru. Hrvatska, međutim, tvrdi da je riječ o dugogodišnjim problemima i da je iznijela samo nekoliko zahtjeva simbolične prirode.

Zagreb ističe da su istrage ratnih zločina i obeštećenje žrtava ciljevi koje Podgorica mora da ispuni kako bi zatvorila odgovarajuća poglavlja u pregovorima o pristupanju.

Ipak, zvaničnici EU strahuju da bi podrška proširenju mogla brzo da oslabi ukoliko pristupanje Crne Gore ne bude uskoro privedeno kraju.

Naredne godine zakazano je više izbora u ključnim državama članicama, uključujući Francusku, gdje se liderka krajnje desnice Marin Le Pen, koja se tradicionalno protivi proširenju EU, smatra jednom od glavnih favoritkinja u trci za predsjedničku funkciju.

Njemačka se zalaže za nove modele proširenja EU, uključujući poseban status „pridruženog kandidata“ za Ukrajinu, koncept postepene integracije zemalja kandidata i snažnije mehanizme zaštite demokratije za nove članice.

Crna Gora bi ujedno bila prva zemlja koja bi pristupila Uniji prema sadašnjoj metodologiji proširenja.

Procesom iz Berlina, međuvladinom inicijativom pokrenutom 2014. godine radi unapređenja regionalne saradnje među zemljama Zapadnog Balkana, ove godine predsjedava Podgorica. Crna Gora je posljednjih mjeseci, u okviru te inicijative, blisko sarađivala sa njemačkom vladom.

Zvaničnici EU potez Njemačke u vezi sa bilateralnim sporovima tumače kao preuzimanje odgovornosti Berlina za napredak procesa proširenja.

Pristupanje Crne Gore odvija se i u širem geopolitičkom kontekstu, u kojem "Brisel sve više koristi proširenje kako bi susjedne zemlje čvršće vezao za Zapad, u vrijeme rastućih tenzija sa Rusijom."

Budući da je Crna Gora prva na redu za članstvo, zastoj izazvan bilateralnim pitanjima koja pojedini smatraju beskorisnim mogao bi imati ozbiljne posljedice i po druge zemlje koje prednjače u procesu pristupanja - Albaniju, Moldaviju i, posebno, Ukrajinu.

"Njeno pristupanje EU vjerovatno će biti usko povezano sa budućim mirovnim pregovorima sa Moskvom. Drugim riječima, Njemačka smatra da je došlo vrijeme da se napreduje sa pristupanjem Crne Gore, imajući u vidu napore koje je Podgorica uložila, ali i geopolitičke okolnosti koje zahtijevaju da proces proširenja zadrži zamah"; zaključuje se.