U dokumentu upućenom državama članicama EU i kabinetima predsjednice Evropske komisije i predsjednika Evropskog savjeta, Zagreb navodi da su zahtjevi "jasno definisani i ostvarivi“ te ističe da im je cilj olakšati, a ne opstruisati evropski put Crne Gore.

Hrvatska smatra da je za napredak u pregovorima potrebno riješiti osam otvorenih pitanja, od kojih se šest odnosi na poglavlje 23, koje obuhvata pravosuđe i temeljna prava, a dva na poglavlje 31, koje se odnosi na spoljnu, bezbjednosnu i odbrambenu politiku.

Među zahtjevima su isplata naknade hrvatskim državljanima zatočenim u logoru Morinj, očuvanje spomen-ploče na tom mjestu i preimenovanje bazena u Kotoru koji nosi ime Zorana Gopčevića, bivšeg vaterpoliste koji je bio stražar u logoru.

Zagreb traži i punu saradnju u rasvjetljavanju sudbine 14 nestalih hrvatskih državljana, procesuiranje odgovornih za ratne zločine tokom rata devedesetih, uključujući odgovornost po komandnoj liniji, te rješavanje dugogodišnjih imovinskih sporova hrvatskih porodica, među kojima su 51 porodica iz Tivta i druge iz Boke kotorske.

Na spisku je i povratak školskog broda „Jadran“, za koji Hrvatska tvrdi da joj pripada na osnovu Sporazuma o pitanjima sukcesije iz 2001. godine. Zagreb takođe traži nastavak dijaloga o granici, uz potvrdu da Crna Gora poštuje nekadašnju međurepubličku kopnenu granicu.

Hrvatska navodi da je još krajem 2023. Crnoj Gori dostavila dokument sa spornim pitanjima i da je nakon toga vođen intenzivan diplomatski dijalog, ali da nijedno od osam pitanja do danas nije riješeno.

U dokumentu se ističe da bi konkretan napredak omogućio Hrvatskoj da podrži završetak crnogorskih pristupnih pregovora i ratifikaciju ugovora o pristupanju EU. Zagreb istovremeno upozorava da neriješena pitanja iz zajedničke prošlosti i pojedini potezi crnogorskih vlasti otežavaju bilateralne odnose i mogu oslabiti političku podršku članstvu Crne Gore u Hrvatskoj.