Deveti januar kao rok, novi ustav kao cilj. Milorad Dodik najavljuje da bi Republika Srpska početkom naredne godine mogla dobiti najvažniji pravni akt u novom ruhu. Kaže, ne protiv drugih naroda, već protiv zloupotreba. Među ključnim pitanjima je i Vijeće naroda RS, institucija koja bi, prema najavama, mogla dobiti drugačiju ulogu.

“Vijeće naroda je intervencija određenih struktura, tada visokih predstavnika, da se formira Vijeće naroda. Ja vas uvjeravam da je Vijeće naroda uvijek bilo u značajnoj mjeri kočnica nekom bržem prolasku određenih zakonskih rješenja zato što je bilo dodatno ispolitizovano”, rekao je Staša Košarac, ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa, ali i bivši delegat u Vijeću naroda RS.

Vlast poručuje da nema namjeru da ugrožava druge narode, već da želi efikasniju Republiku Srpsku.

“Bilo bi dobro da to bude jedna vrsta poziva, ja sam tako razumio gospodina Dodika, da se i Bošnjaci i Hrvati uključe u taj posao”, kazao je Nenad Stevandić, predsjednik NSRS.

Uz promjene institucionalnog sistema, najavljuje se i nova-stara podjela gradskih titula: Banjaluka bi bila glavni grad, a Pale prijestolnica.

“To je kontinuitet ulaganja, finansijski efekat koji će se desiti, kao i sve ono što dolazi uz tu titulu, kabinet predsjednika u Gradskoj kući”, naveo je Aleksandar Stanišić, poslanik SNSD-a u NSRS.

Nakon skoro završenih izbora, odnos snaga u Klubu Bošnjaka Vijeća naroda se promijenio. Prema procjenama, raspored bi mogao biti četiri prema četiri delegata, što bi vlastima omogućilo prohodnost novog ustava, jer za bošnjački veto potrebno je pet ruku. Burne reakcije iz Sarajeva, predsjednik NIP- kaže da bi takav scenario prouzrokovao konflikt.

“Je li mislite da on može provesti secesiju u Bosni i Hercegovini, a da mi sjedimo i to posmatramo? To se nikada neće desiti”, poručio je Elmedin Konaković, ministar spoljnih poslova BiH.

Pojedini pravnici, ne ulazeći, kako kažu u političke motive, podsjećaju da je Ustav RS, od 1992. godine, kada je donesen doživio mnogo promjena i da se danas u izvornom ustavnom tekstu vrlo teško snaći.

“Zato je potrebno da se na određeni način on napiše u svojoj cjelini, sa tim amandmanima i određenim drugim stvarima. I mislim da to ne bi trebalo da se uradi sa strane samo jedne političke opcije, nego konsenzusom svih strana, opozicije i nevladinog sektora”, smatra Dejan Lučka, pravnik.

Ognjen Tadić, s druge strane, smatra da Republika Srpska ima pravo da uređuje svoj ustavno-pravni razvoj.

“Republika Srpska u tom smislu ima jedan zdrav i snažan korijen u suverenoj volji svoga naroda, ali ima i potrebu da preko 120 amandmana, intervencije na taj tekst Ustava, napokon uredi i da imamo jedan konzistentan tekst, koji ne dozvoljava revitalizacije”, istakao je Ognjen Tadić, pravnik.

Sličan pokušaj već je postojao: Narodna skupština RS usvojila je nacrt novog ustava prošle godine, ali ga je Ustavni sud BiH osporio. Tada su se otvarala i pitanja poput formiranja vojske i ukidanja Vijeća naroda RS, dok je opozicija cijeli poduhvat nazivala političkim avanturizmom. Za usvajanje novog ustava potrebna je dvotrećinska većina u NS, odnosno najmanje 56 ruku. Međutim, njegove odredbe mogle bi ponovo biti predmet ocjene ustavnosti pred Ustavnim sudom BiH.