ADVERTISEMENT

Euronews BiH: Koje je Vaše mišljenje o trenutnoj političkoj situaciji u Bosni i Hercegovini i o ulozi Rusije u njenom stabiliziranju ili destabiliziranju?

Kalabuhov: Generalno, politička situacija u BiH izgleda stabilno. O tome, između ostalog, svjedoči najnoviji izvještaj EUFOR-a, dostavljen Vijeću sigurnosti UN-a. Ljudi u zemlji komuniciraju kako bi riješili svoje svakodnevne probleme. Što se tiče polemike u medijima, ona se ponekad izdvaja oštrim tonovima, ali, po mom mišljenju, ne izlazi iz okvira lokalne političke tradicije. Rusija je uvijek bila i ostaje odgovoran učesnik u procesu implementacije Dejtonskog mirovnog sporazuma. Maksimalno, u najvećoj mogućoj mjeri u trenutnim uslovima, nastojimo da doprinosimo unutrašnjoj stabilizaciji.

Euronews BiH: Koje je Vaše mišljenje o ulozi Odbora za implementaciju mira (PIC) i visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini? Kako vidite njihov utjecaj na političku situaciju i stabilnost zemlje? U više navrata rekli ste da djelovanje visokog predstavnika u BiH nije potrebno. Možete li obrazložiti svoj stav?

Kalabuhov: U skladu sa Mirovnim sporazumom, visoki predstavnik igra važnu ulogu u koordinaciji napora lokalnih stranaka na implementaciji odredbi Dejtona. Upravo je složenost zadataka postkonfliktne obnove natjerala strane u sporazumu da se obrate međunarodnoj zajednici sa molbom za imenovanjem takvog predstavnika.

Međutim, tokom vremena su se pogledi naših zapadnih partnera na funkcije visokog predstavnika promijenili. Odlučili su da ga, da tako kažem, postave kao lorda zaštitnika, vrhovnog guvernera zemlje. Odobrena su takozvana "bonska ovlaštenja", koja se počela tumačiti bez ograničenja, sve do miješanja u zakonodavni proces. To je posebno bilo vidljivo u periodu kada je visoki predstavnik bio poznati Paddy Ashdown. Ali čak i tada – želim to naglasiti – London i sam Paddy Ashdown uložili su sve moguće napore da postignu saglasnost Rusije i odobrenje britanskog kandidata od strane Vijeća sigurnosti UN-a. Za razliku od Christiana Schmidta, kada su počeli da nam licemjerno "dokazuju“ da je odluka Upravnog odbora dovoljna.

Sada je svima jasno da je Ured visokog predstavnika (UVP) "hroma patka", uprkos svim pokušajima reklamiranja svog uticaja. Autoritet nelegitimnog "visokog predstavnika" pao je na nulu. Štetni uticaj UVP-a nije samo apsolutno nespojiv sa suverenitetom BiH, a što se otvoreno priznaje u Briselu. On je i u tome što ova struktura, izgubivši svoju dejtonsku svrhu, remeti tok unutrašnjeg političkog procesa i daje domaćim političarima alibi za nedjelovanje. Dakle, ne smijemo čekati implementaciju plana "5+2” za zatvaranje UVP-a – za to neće biti dovoljna ni vječnost, već ukinuti ovo prisustvo neokolonijalnog protektorata.

Euronews BiH: Vi ste tokom svog mandata više puta naglašavali da poštujete Dejtonski mirovni sporazum. Da li, prema Vašem mišljenju, djelovanje entiteta Republika Srpska i njenog aktuelnog predsjednika Milorada Dodika ugrožava Dejtonski sporazum?

Kalabuhov: Polazimo od toga da Republika Srpska i njeno rukovodstvo zauzimaju principijelne stavove u pogledu Dejtonskog mirovnog sporazuma. Banja Luka brani međunarodno pravo kada odbija da prizna Christana Schmidta za visokog predstavnika. Političari iz Republike Srpske više puta su pozivali kolege iz drugog entiteta – Federacije BiH, na iskren, ravnopravan dijalog u cilju pronalaženja obostrano prihvatljivih kompromisa. Bez prijetnji, bez intervencije vanjskih mentora. Međutim, kao odgovor čuju samo optužbe za podrivanje Dejtona, a na osnovu ovih licemjernih optužbi suočavaju se sa zapadnim sankcijama.

Situacija dolazi do apsurda – predsjedniku Republike Srpske se sudi zbog ispunjavanja svojih ustavnih dužnosti i ignorisanja odluka "visokog predstavnika", kojeg s pravom ne priznaje. Iskreno sam uvjeren, a to potvrđuju i zaključci, inače, zapadnih historičara i stručnjaka, da je glavni razlog nevolja Bosne i Hercegovine vanjsko uplitanje, nametanje tuđinskih stereotipa. Po mom mišljenju, ako se lokalnim političarima pruži prilika da sami rješavaju probleme zemlje, oni će to uspjeti da učine.

Euronews BiH: Kako Rusija reaguje na kritike zapadnih zemalja o njenom angažmanu u Bosni i Hercegovini, posebno u smislu političkog utjecaja?

Kalabuhov: Ne obraćamo pažnju na kritike zapadnih zemalja zato što zauzimamo principijelne stavove. Pozadina Vašeg pitanja odražava standardnu zapadnjačku mantru o "malignom ruskom uticaju". Ali svima je očito da se ne miješamo u stvari Bosne i Hercegovine, poštujemo i uzimamo u obzir njene vanjskopolitičke prioritete, odgovorno i uravnoteženo pristupamo svojoj ulozi jednog od garanata Dejtonskog mirovnog sporazuma.

Želio bih da istaknem da, za razliku od pristrasnih medija, mnogi obični građani zemlje, uključujući i mlade ljude, pišu nam u Ambasadu pisma izražavajući razumijevanje i podršku djelovanju Rusije. Ali oni koji se miješaju u unutrašnje stvari BiH jesu upravo naši zapadni "partneri", čak i do dirigovanja na parlamentarnim sjednicama. I sve to uz neprestane izjave o “poštovanju suvereniteta BiH”.

Euronews BiH: Kako vidite budući razvoj ekonomskih odnosa Rusije s Bosnom i Hercegovinom, posebno u kontekstu energetske saradnje?

Kalabuhov: Rusija je uvijek savjesno pristupala ispunjavanju svojih obaveza u pogledu trgovinsko-ekonomske saradnje sa BiH. Konkretno, u potpunosti smo otplatili finansijski dug Sovjetskog Saveza prema bivšoj Jugoslaviji koji se odnosio na Bosnu i Hercegovinu. Rusija je veliki investitor u BiH. Samo preko preduzeća u vlasništvu "Zarubežnjefta“ u budžete na različitim nivoima primljeno je preko 3 milijarde eura.

Gore navedeno u potpunosti se odnosi na saradnju u sferi energetike. Ne plašimo se konkurencije, ali polazimo od toga da ona mora biti poštena. Najoptimalnija opcija jeste – neka budu i "Južna interkonekcija" i "Nova istočna interkonekcija". Da parafraziram jednu rusku poslovicu, ne može biti previše gasa, posebno u trenutnom turbulentnom periodu. Računamo na nepolitiziran, pragmatičan pristup naših partnera iz Bosne i Hercegovine razvoju veza sa Rusijom. Spremni smo za ovo.