ADVERTISEMENT

Iako nije zasnovan na istraživanjima, ovaj dan može poslužiti kao podsjetnik na to kako se ljudi osjećaju tokom zimskih mjeseci.

Za Euronews BiH o ovom danu govorio je Vedran Delić MSc psiholog, član holandskog profesionalnog udruženja psihologa.

Vedran Delić (Izvor: Ustupljena fotografija)

Manjak sunčeve svjetlosti, kraći dani i općeniti prelazak u novu godinu mogu uzrokovati osjećaj umora i blage depresije, a to je povod za stavljanje većeg fokusa na mentalno zdravlje, istakao je Delić, te je dodao kako je važno izbjegavati dramatiziranje današnjeg dana, jer depresija ne proizilazi iz jednog specifičnog trenutka, nego iz mnogih faktora.

Euronews BiH: Smatrate li da ljudi mogu zaista "osjetiti“ depresiju na ovaj dan zbog društvenog i medijskog pritiska?

Delić: Pritisak društva i medijski hype definitivno mogu oblikovati našu percepciju o tome šta bi nas trebalo uznemiravati. Kada se mnogo plasira taj izraz "najdepresivniji dan", možemo postati skloniji primjećivanju negativne emocija koje inače ne bismo tako intenzivno doživjeli. To je poznato kao nocebo efekt, gdje očekivanje lošeg iskustva povećava njegovu stvarnu percepciju.

Mediji mogu stvoriti kolektivni osjećaj tuge, gdje nesvjesno povezujemo vlastite emocije s onima koje nam se nameću iz okoline. Stoga je važno razumjeti da je "Plavi ponedjeljak" samo jedan dan, a depresija može biti rezultat cijelog niza čimbenika, od sezonskih promjena do ličnih izazova.

Euronews BiH: Šta biste savjetovali ljudima da poduzmu kako bi podigli svoje raspoloženje tokom zimskih mjeseci, a posebno tokom ovog "Plavog ponedjeljka"?

Delić: Kada je riječ o savjetima za podizanje raspoloženja tokom zimskih mjeseci, postoje konkretni koraci koje možemo poduzeti kako bismo se nosili s negativnim emocijama. Na primjer, izlazak na svjetlost, čak i kad je vani oblačno, boravak na otvorenom može povećati nivo energije. Fizička aktivnost poput redovnog vježbanja smanjuje stres i potiče lučenje hormona sreće.

Održavanje bliskih društvenih veza također pruža emocionalnu podršku, a postavljanje malih ciljeva može pomoći u povratku motivacije. Također, zdrava ishrana i prakticiranje zahvalnosti mogu pozitivno utjecati na naše mentalno stanje. Najvažniji savjet, međutim, jeste da se ne opterećujemo medijskim hypeom oko "Plavog ponedjeljka" te da usmjerimo pažnju na aktivnosti koje nas usrećuju. Ako osjećaj tuge traje, uvijek je dobro potražiti stručnu pomoć.

Euronews BiH: Koliko sezonske promjene mogu uticati na naše mentalno zdravlje?

Delić: Sezonske promjene, naročito tokom zime, mogu snažno uticati na mentalno zdravlje. Kraći dani i smanjen unos sunčeve svjetlosti mogu smanjiti proizvodnju serotonina, što dovodi do smanjenog raspoloženja. Osim toga, povećanje melatonina, hormona koji regulira spavanje, može izazvati osjećaj umora i iscrpljenosti. Promjene u apetitu i povećana želja za hranom također su česti simptomi koji se pojavljuju u zimskim mjesecima.

Za mnoge, ovi mjeseci mogu povećati osjećaj anksioznosti ili tuge, a smanjenje socijalnih aktivnosti zbog hladnog vremena može dovesti do usamljenosti. Važno je poduzeti korake kako bismo se nosili s tim promjenama. Povećanje boravka na dnevnom svjetlu, redovno vježbanje, zdrave navike i traženje emocionalne podrške mogu značajno pomoći.

Vedran Delić (Izvor: Ustupljena fotografija)

Euronews BiH: Koji faktori dovode do depresije?

Delić: Depresija je poremećaj koji nastaje uslijed kombinacije bioloških, psiholoških i socijalnih čimbenika. Genetske predispozicije, hemijska neravnoteža u mozgu, hormonalne promjene i hronične bolesti mogu povećati rizik od razvoja depresije. Psihološki faktori poput negativnog načina razmišljanja, traume ili perfekcionizma također mogu igrati veliku ulogu.

Socijalni faktori poput socijalne izolacije, stresnih životnih uslova ili međuljudskih konflikata, također mogu povećati osjetljivost na depresiju. Uticaj supstanci, poput alkohola ili droga, također može imati dugoročne posljedice na mentalno zdravlje. Svi ovi faktori mogu dovesti do razvoja depresije, a pravovremeno traženje stručne pomoći ključno je za oporavak.

Euronews BiH: Depresija se često opisuje kao "tama u umu". Kako bismo je mogli opisati nekoj osobi koja nije iskusila takve osjećaje?

Delić: Kada pokušavamo objasniti depresiju nekome ko je nikada nije iskusio, možemo to opisati kao osjećaj stalne težine, kao da nosimo nevidljiv teret. Čak i najjednostavnije aktivnosti postaju naporne. Život postaje siv, bez radosti, nade ili smisla. Tu je i mentalna magla, gdje je teško koncentrirati se ili donositi odluke, te osjećaj gubitka motivacije za stvari koje su nas nekada ispunjavale.

Često, depresija je kao beskrajna kiša koja nikada ne prestaje, bez obzira na to što vanjski svijet izgleda sunčano.

Osobe koje doživljavaju depresiju osjećaju se povezane s osjećajem bespomoćnosti i bezvrijednosti, kao da nikada neće izaći iz tog stanja. Objasniti depresiju nekome ko je nije iskusio znači pokazati kako je to živjeti svaki dan kao borbu, bez očiglednog razloga, bez radosti i s osjećajem samote.

Depresija se često opisuje kao "tama u umu" (Izvor: Pexels)

Euronews BiH: Koji su prvi znakovi depresije koje ljudi često ignoriraju, a trebali bi ih prepoznati na vrijeme?

Delić: Važno je prepoznati prve znakove depresije kako bi se na vrijeme mogla poduzeti pomoć. Simptomi poput stalne tuge, gubitka interesa za svakodnevne aktivnosti, promjena u spavanju i apetitu, hroničnog umora i poteškoća s koncentracijom često se zanemaruju.

Također, osjećaji krivice, razdražljivosti i povlačenje iz društva mogu biti početni znakovi koji ukazuju na depresiju. Ako ovi simptomi traju duže od dvije sedmice, važno je potražiti pomoć. Prepoznavanje tih simptoma na vrijeme, može značajno pomoći u sprječavanju pogoršanja stanja i ubrzati oporavak.

Vedran Delić (Izvor: Ustupljena fotografija)

Euronews BiH: Postoji li jedan savjet koji biste dali svima koji se bore s depresijom, bez obzira na to u kojem stepenu se se nalaze?

Delić: Jedan od najvažnijih savjeta koji bih dao svima koji se bore s depresijom, bez obzira na to u kojem su stadiju, jeste: Nemojte se bojati tražiti pomoć. Depresija je ozbiljno stanje koje može biti izuzetno teško da biste se nosili sami s tim, a potražiti pomoć, bilo od bliskih ljudi, bilo od stručnjaka, nije znak slabosti, nego hrabrosti. Nema ništa loše u tome da priznaš da ti je potrebna pomoć, jer oporavak je proces koji se može olakšati uz podršku drugih.

To može biti razgovor s prijateljem, članom porodice, ili traženje profesionalne pomoći putem terapije, psihologa, ili psihijatra. Depresija može stvoriti osjećaj izolacije i nesvjesnosti da postoji izlaz, ali važno je razumjeti da si osoba vrijedna pomoći i da je moguće naći način da se osjećate bolje, korak po korak. Samo započnite, i svaki korak naprijed, ma koliko mali bio, vodi ka oporavku.