Pred Bosnom i Hercegovinom je novi ciklus pregovora o formiranju vlasti, a političke stranke koje su osvojile najveći broj glasova morat će pokazati da imaju kapacitet za dogovor i preuzimanje odgovornosti. Potpredsjednik Federacije BiH i funkcioner SDP-a Igor Stojanović poručuje da očekuje da SDA, Stranka za BiH i DF, ukoliko sebe smatraju izbornim pobjednicima, što prije pokažu kako namjeravaju formirati vlast.
Istovremeno, ističe da SDP neće odustati od politika koje je provodio zajedno s Trojkom, posebno kada je riječ o povećanju minimalne plaće, neradnoj nedjelji i porodiljskim naknadama. Iako ne isključuje različite koalicijske kombinacije, priznaje da lično ne bi volio saradnju sa SDA, dok konačnu odluku prepušta stranačkim organima.
U intervjuu govori i o mogućnosti da SDP ostane dio vlasti, odnosima unutar stranke, povratku Denisa Bećirovića u stranačke strukture, položaju Srba u Federaciji BiH, ali i najavljenom povećanju cijene električne energije za privredu od 30 posto.
Pozvali ste SDA, Stranku za BiH i DF da što prije formiraju vlast. Kada očekujete da će biti formirana Vlada Federacije BiH?
Stojanović: Očekujem da se vlast formira do Nove godine, onako kako je Trojka to radila prije četiri godine. S obzirom na to da se ove tri stranke nazivaju pobjednicima, a SDA je osvojila najviše glasova i želi s njima formirati vlast, pozivam ih da što prije preuzmu odgovornost i pokažu da mogu upravljati procesima.
Dragan Čović najavio je da bi Vlada FBiH mogla biti formirana do kraja februara. Je li to realno?
Stojanović: Imamo problem s načinom glasanja, uvođenjem skenera i mogućnošću zamrzavanja mandata. To će vjerovatno usporiti procese. Također, izbor delegata u Dom naroda ima svoju dinamiku. Nikada nismo dobili federalnu vladu prije marta ili aprila naredne godine i mislim da ni sada neće biti mnogo brže.
Je li moguće formirati vlast bez SNSD-a i HDZ-a, kako ste ranije pozivali SDA, SBiH i DF da pokažu?
Stojanović: To je više bio odgovor na kritike i prijetnje koje su dolazile od tih stranaka tokom prethodnog mandata. Stalno se govorilo kako se moglo bez SNSD-a i HDZ-a, kako smo navodno udovoljavali Dodiku i Čoviću. Sada je prilika da oni pokažu kako se to radi. Ne želim negirati ničiju izbornu volju. Treba poštovati sve koji su osvojili glasove i njihove mehanizme za učešće u vlasti.
Je li bilo razgovora sa SDA i biste li ušli u koaliciju s tom strankom?
Stojanović: Na nivou rukovodstava stranaka bilo je kontakata i razgovora. Kada je u pitanju SDA, mogu reći svoju ličnu želju – ja ne bih volio. Međutim, o tome će odlučiti organi SDP-a. Potrebno je definisati programske ciljeve i principe na kojima bi eventualna saradnja počivala.
Šta bi za SDP bili ključni uslovi za ulazak u vlast?
Stojanović: Glavno pitanje je da li će SDA podržati minimalnu plaću koju je Trojka donijela, porodiljske naknade i neradnu nedjelju. SDA je najavila ukidanje nekih od tih odluka. SDP od tih politika neće odustati i to su pitanja koja se moraju definisati prije formiranja vlasti.
Postoji li još uvijek Trojka i može li ostati dio vlasti?
Stojanović: Mislim da Trojka postoji. Postoji i određena matematička mogućnost da ostane na vlasti, uz uključivanje još nekih stranaka. Ne vjerujem da će bilo ko iz Naše stranke ili Naroda i pravde odustati od odluka koje smo zajednički donosili. Treba vidjeti ko će braniti te politike, a ko će se zalagati za njihovo mijenjanje.
Hoćete li dati saglasnost za formiranje Vlade FBiH ako SDA, SBiH i DF okupe većinu, čak i bez SDP-a?
Stojanović: Moj princip je isti kao i 2023. godine. Ako neko ima većinu, neću blokirati demokratski proces. Ako SDA, SBiH i DF imaju većinu, imaju moju podršku i potpisat ću saglasnost. Međutim, moraju se poštovati ustavne procedure i ne može se formirati vlada mimo Ustava.
Hoće li SDP ponovo imati poziciju potpredsjednika Federacije iz reda srpskog naroda i možete li vi obnoviti mandat?
Stojanović: Mislim da će SDP imati najviše delegata iz reda srpskog naroda u Domu naroda Federacije i da ćemo biti u mogućnosti predložiti kandidata. Da li ću to ponovo biti ja, zavisit će od SDP-a i njegovog predsjednika. U svakom slučaju, poštovat ću odluku stranke i na raspolaganju sam.
Očekujete li podršku SDA za izbor potpredsjednika Federacije iz reda srpskog naroda?
Stojanović: Ne želim odbiti ničiju podršku. SDA često insistira na principu da treba podržati one koji imaju najveći broj delegata. Ako SDP ima najveći klub Srba, zašto SDA ne bi bila dosljedna svojim principima i podržala kandidata iz te stranke? Želim ukazati na njihovu neprincipijelnost, jer su ranije znali birati delegate SNSD-a iako je SDP imao mnogo više predstavnika.
Koliko je Srba danas u Federaciji BiH i šta bi trebalo učiniti da se popravi položaj konstitutivnih naroda u oba entiteta?
Stojanović: Prema popisu, Srba u Federaciji ima oko dva posto. Dobijamo sve podjeljeniju teritoriju. Ne govorim samo o Srbima u Federaciji nego i o Bošnjacima i Hrvatima u Republici Srpskoj. Čak 96 posto Hrvata iz Republike Srpske odselilo je nakon rata i nikada se nije vratilo. O pravima svih naroda mora se stalno govoriti.
Šta očekujete od novog saziva Predsjedništva BiH i dolaska Darijane Filipović umjesto Željka Komšića?
Stojanović: Ne očekujem prevelike promjene, možda određenu relaksaciju odnosa s HDZ-om. Nadam se da će se, osim razgovora o legitimnom predstavljanju Hrvata, otvoriti i pitanje izbora Srbina iz Federacije BiH, kao i Bošnjaka i Hrvata iz Republike Srpske za Predsjedništvo BiH. Ne smijemo voditi računa samo o vlastitim političkim interesima.
Zašto je SDP-u potreban kongres i šta očekujete od odluke o budućim koalicijama?
Stojanović: Mišljenja u SDP-u su podijeljena. Jedni nisu za koaliciju sa SDA, drugi smatraju da treba ući u vlast i nastaviti raditi na projektima i politikama koje smo započeli. Mislim da je demokratski da se ta mišljenja suoče i da većina preuzme odgovornost. Kongres može ostaviti i dublje tragove u stranci, uključujući budući izbor predsjednika.
Kakvo je raspoloženje unutar SDP-a – jeste li bliže ulasku u vlast ili ostanku u opoziciji?
Stojanović: Moj utisak sa sjednice Predsjedništva SDP-a jeste da je većina za ulazak u vlast i nastavak politika koje smo provodili. Međutim, treba sačekati i vidjeti kakav će biti stav delegata na kongresu.
Denis Bećirović se, prema najavama, vraća u stranačke organe SDP-a. Kako gledate na njegov dosadašnji odnos prema stranci?
Stojanović: Razgovarao sam s njim prije nekoliko dana i rekao mi je da neće biti na sjednici Glavnog odbora. Mislim da nije dobro da član Predsjedništva BiH ne bude uključen u organe SDP-a i procese u kojima se donose važne odluke. Nadam se da će u ovom mandatu biti uključeniji u rad stranke.
Jeste li za neradnu nedjelju i očekujete li da bi nova vlast mogla ukinuti tu odluku?
Stojanović: Najavili su da će je ukinuti, ali ja sam za neradnu nedjelju. Pokazali smo kroz povećanje minimalne plaće i neradnu nedjelju da društvo mora biti humanije. Život nije samo surova trka za profitom. Moramo voditi računa o porodicama, radnicima i njihovom vremenu koje provode s djecom i partnerima.
Kako komentarišete najavljeno povećanje cijene električne energije za privredu od 30 posto i stanje u Elektroprivredi BiH?
Stojanović: Mislim da je povećanje neminovno. Vlada je kontinuirano subvencionirala cijenu električne energije, ali više nije u mogućnosti pokrivati sve ono što se dešava na svjetskim tržištima. Poskupljenja energenata, inflacija i problemi u rudnicima utjecali su na stanje u Elektroprivredi. Svjestan sam da će to utjecati na cijene, ali smatram da se ovom odlukom nastoji stabilizirati elektroenergetski sistem.