Američki međuizbori predstavljaju i svojevrsni test podrške predsjedniku Donaldu Trumpu. Padalović ocjenjuje da je sve izvjesnije da će demokrate osvojiti većinu u Predstavničkom domu Kongresa, dok je ishod izbora za Senat neizvjesniji.

Eventualna demokratska većina značajno bi ograničila Trumpov politički manevarski prostor, posebno kada je riječ o njegovim zakonodavnim inicijativama i potezima administracije.

„Ovo je definitivno referendum i o samom Trumpu“, smatra Padalović.

Objašnjava da su neispunjena predizborna obećanja, rast troškova života i nezadovoljstvo građana postali ozbiljan teret za američkog predsjednika. Trump je obećavao jeftinije gorivo i izbjegavanje novih ratova, ali svakodnevica američkih građana nije se odvijala u skladu s tim najavama.

„Kada Amerikancu kažete da gorivo neće poskupjeti, on vam povjeruje. Sada se dešavaju potpuno suprotne stvari. Mnoge stvari ne idu Trumpu u prilog. Ono što je najbitnije za Amerikance jeste da su suočeni s visokim troškovima života“, ističe Padalović.

Dodaje da Trumpov eventualni izborni neuspjeh ne mora nužno značiti i promjenu njegovog političkog pristupa.

„Ne vjerujem da će on tražiti grešku u sebi. On nije taj tip. Misli za sebe da je broj jedan i da ne griješi. Krivca će, naravno, tražiti unutar Republikanske stranke“, ocjenjuje Padalović.

Posebno je važno pitanje kako bi se eventualna promjena odnosa snaga u Kongresu odrazila na američku vanjsku politiku, uključujući odnose s Evropom i budućnost američkog vojnog prisustva na evropskom kontinentu.

MAGA pokret i političke veze sa Balkanom

U kontekstu američkih izbora pažnju privlače i okupljanja konzervativnih političara, aktivista, medijskih magnata i poslovnih ljudi bliskih MAGA pokretu, među kojima se spominje i Milorad Dodik.

Padalović smatra da takve skupove ne treba potcjenjivati, ali ni predstavljati kao zvaničnu politiku američke administracije.

„Ne bih potcijenio Mar-a-Lago i okupljanje MAGA pokreta. Ne bih to ni omalovažavao. Naravno, ne bih to ni uveličavao. To ne predstavlja zvaničnu politiku američke administracije“, kaže Padalović.

Riječ je, dodaje, o političkim okupljanjima koja imaju značaj za povezivanje ljudi bliskih republikanskom pokretu, ali njihovo održavanje samo po sebi ne znači i institucionalnu podršku pojedinim političarima iz regiona.

Srbija nakon izbora: Hoće li se promijeniti odnos prema Dodiku?

Posebnu pažnju Padalović posvećuje političkim promjenama u Srbiji i mogućem uticaju studentskog pokreta na buduće odnose sa Republikom Srpskom.

Ocjenjuje da je studentski pokret uspio objediniti širok spektar nezadovoljnih građana, dok opozicija nije uspjela preuzeti i politički artikulisati njihovo nezadovoljstvo.

„Poruka građana Srbije bila je jasna, barem ovog dijela koji je glasao za studente: nećemo opoziciju, pokazali su se kakvi jesu, glasamo za studente“, kaže Padalović.

Ipak, smatra da tek predstoji da se vidi koliko će takvo političko okupljanje biti održivo i da li će uspjeti ostvariti najavljene promjene.

Zanimljive su i poruke Milorada Dodika o mogućoj saradnji sa studentskom listom, koja bi, prema njegovim riječima, mogla biti bolja nego saradnja s Aleksandrom Vučićem.

Padalović podsjeća da su odnosi Srbije i Republike Srpske važni, ali da ne bi smjeli ostati svedeni na susrete političkih lidera i protokolarne događaje.

„Ja bih volio da ta saradnja bude još veća, da građani sarađuju jedni s drugima, da privrednici sarađuju jedni s drugima, da se otvori široka lepeza mogućnosti saradnje. To se, na kraju krajeva, nudi kroz sporazum o specijalnim paralelnim vezama“, ističe Padalović.

Dodaje da ostaje otvoreno pitanje kakav će odnos budući politički akteri u Srbiji imati prema Miloradu Dodiku i da li će u tom odnosu biti novih političkih zahtjeva.

Dodikovi uslovi i neizvjesno formiranje vlasti u BiH

Kada je riječ o postizbornoj situaciji u Bosni i Hercegovini, Padalović ne očekuje brzo formiranje vlasti na državnom nivou. Kao jedan od ključnih razloga navodi političke uslove koje je Milorad Dodik postavio, uključujući preispitivanje uloge OHR-a i stranih sudija u Ustavnom sudu BiH.

Smatra da Dodik svoju političku poziciju koristi kako bi drugim političkim akterima nametnuo vlastite zahtjeve.

„Milorad Dodik je igrač bez kojeg se u ovom trenutku, po mom mišljenju, ne može formirati vlast na nivou Bosne i Hercegovine. On je postavio svoje uslove, a vi se sada borite da meni udovoljite. To je klasična pozicija Milorada Dodika“, ocjenjuje Padalović.

Dodaje da će upravo ti zahtjevi, uz različite političke interese stranaka, dodatno komplikovati pregovore o formiranju vlasti.

Ipak, smatra da je mnogo veći problem to što se politički predstavnici u BiH, bez obzira na to da li su dio vlasti ili opozicije, nedovoljno bave stvarnim životnim problemima građana.

„Naši političari su zaboravili osnovnu funkciju politike. Bave se sami sobom, i ovi u vlasti i ovi u opoziciji“, poručuje Padalović.

Nova vlast u Republici Srpskoj prije državnog nivoa?

Za razliku od nivoa Bosne i Hercegovine, gdje ne očekuje skoro formiranje vlasti, Padalović smatra da bi politički procesi u Republici Srpskoj mogli biti završeni znatno brže.

Ipak, ostaje otvoreno pitanje ko će biti novi mandatar i kakva će biti buduća raspodjela političkih pozicija. Među imenima koja se spominju su (aktuelni ministar saobraćaja) Zoran Stevanović i Igor Dodik, ali Padalović ne želi unaprijed prognozirati konačan izbor, ali smatra da Igor Dodik neće na tu poziciju.

Očekuje da će prvo biti održana konstitutivna sjednica Narodne skupštine Republike Srpske, nakon čega bi trebalo uslijediti povjeravanje mandata za sastav nove vlade.

Kada je riječ o državnom nivou, ne očekuje brz politički rasplet.

„Mislim da vlast neće biti formirana vrlo brzo. Vidjet ćemo koliko ćemo čekati izbor nove vlasti“, zaključuje Padalović.

Energetska kriza: Građani plaćaju cijenu političkog nerada

Dok se političke stranke bave raspodjelom pozicija i međusobnim uslovljavanjima, energetska situacija u Bosni i Hercegovini postaje sve ozbiljnija.

Problemi u termoelektranama, loša hidrološka situacija i finansijske poteškoće elektroprivrednih preduzeća doveli su do toga da zemlja, nekada značajan izvoznik električne energije, sve više zavisi od uvoza.

Padalović upozorava da se takva situacija može direktno odraziti na životni standard stanovništva.

„Mi smo od jednog dobrog i kvalitetnog izvoznika električne energije postali uvoznici i ovisimo o cijenama na međunarodnom tržištu. Mi smo trebali postavljati uslove, međutim, ovdje se ništa ne dešava“, kaže Padalović.

Ističe da su najave poskupljenja električne energije i drugih energenata ozbiljan problem koji bi morao biti u fokusu političkih predstavnika, umjesto što se javni prostor troši na međustranačke obračune.

„Idemo dalje. Rješavajte probleme običnih građana. To treba biti ključna poruka svim političarima na svim nivoima u Bosni i Hercegovini“, poručuje sagovornik Euronewsa.

Cijeli intervju pogledajte na našem Youtube kanalu.