Međunarodno pravo je granica između poretka i tiranije, rekao je premijer Hrvatske Andrej Plenković u svom govoru na Generalnoj skupštini UN-a u Njujorku. Uz oštru poruku Srbiji zbog sahrane Ratka Mladića, dotakao se i Bosne i Hercegovine. Jasno stavio do znanja da ni Hrvati ne odustaju od politike legitimnog predstavljanja. Dok jedni traže ravnopravnost, drugi se plaše uvriježene sintagme "treći entitet".
ADVERTISEMENT
Hrvatskom narodu se i dalje uskraćuje legitimna zastupljenost, prvenstveno mislim na Predsjedništvo BiH, i ta praksa je nepravedna, i destabilizirajuća i protivna duhu Dejtonskog mirovnog sporazuma.
Ovako je šef hrvatske vlade pozvao na izmjene Izbornog zakona BiH pred Generalnom skupštinom Ujedinjenih nacija. Ključno pitanje, po Plenkoviću, je izbor hrvatskih predstavnika u državnim institucijama, za koje oni godinama smatraju da se biraju glasovima Bošnjaka.
A bošnjački političari, bili vlast ili opozicija, većinski iskazuju bojazan zbog mogućeg obnavljanja Herceg Bosne.
”Izjava gospodina Plenkovića u UN-u nimalo ne čudi. To je zapravo samo vjetar u leđa onim politikama koje žele da se na mala vrata konstituiše treći entitet u BiH, ali to u ovakvim okolnostima i na ovakav način sigurno neće moći,” rekao je Šemsudin Mehmedović, poslanik u Parlamentu BiH.
Paralelno, predsjedavajući Doma naroda Dragan Čović ne odustaje od pritiska na domaće partnere i aktivno lobira u Americi da se ovo pitanje riješi. Strateški ulog je Južna interkonekcija, koja bi trebala povezati BiH sa američkim gasom sa Krka. To je, pored lobiranja, najjači adut u rukama HDZ-a, a što se poklapa sa interesima američke administracije.
“Sama činjenica što vi imate neko pravo, vama neće automatski garantovati to pravo ako vi ne budete imali dobre lobiste da to artikulišu,” kaže novinar Dragan Šajinović.
Iako se zvanično hrvatsko pitanje ne rješava u Sjedinjenim Državama, iza zatvorenih vrata, američki pritisak na domaće lidere da se postigne kompromis godinama je bio vidljiv u javnosti, te istupima američkih diplomata.
No, kompromis se traži na domaćem terenu. Dok predstavnici Hrvata insistiraju na etničkom legitimitetu svojih predstavnika, probosanske stranke i presude Evropskog suda za ljudska prava zahtijevaju brisanje etničkih predznaka i jačanje građanskog principa. Balansiranje ove dvije koncepcije najveći je izazov za unutrašnju demokratiju, smatra Gorica Bukić, novinarka iz Bihaća.
“Već trideset godina se govori o tom trećem entitetu i govori se o tom rascjepkavanju Bosne i Hercegovine. Mislim da to u ovom trenutku ne bi nikako bilo dobro, ali kako smo mi jedna mala zemlja u kojoj svi vide jedan ukusan komad kolača, bojim se da predstoje izuzetno turbulentna vremena za Bosnu i Hercegovinu i da ne prezaju, u stvari, niti državnici iz susjedstva da jednostavno traže dio Bosne i Hercegovine, što svakako niti je legitimno, niti je pravno moguće izvesti,” navodi Gorica Bukić, novinarka iz Bihaća.
Neumski pregovori o izmjenama Izbornog zakona i Ustava Bosne i Hercegovine održani u januaru 2022. godine nisu rezultirali dogovorom. Neumski sporazum ostao je nesporazum, ali principi na kojima je počivao i ideja takozvanih plutajućih kantona i dalje je živa.