ADVERTISEMENT

Za odluku su glasali Denis Bećirović i Željko Komšić. Željka Cvijanović bila je protiv i nije predložila člana, pa to mjesto ostaje upražnjeno.

Za jedne - deblokada institucije. Za druge - udar na Republiku Srpsku.

“Kako su mislili da mene preglasavaju, ali neće moći u Predsjedništvu BiH, tako su naumili da preglasavaju nekog člana u Komisiji iz RS jer žele da vrate većinsko odlučivanje,” rekla je Cvijanović nakon sjednice.

Još u januaru Cvijanović je preglasana kada je Predsjedništvo odlučilo da ukine dosadašnji model odlučivanja zasnovan na konsenzusu domaćih članova i mogućnost veta.

“Veto u Komisiji za očuvanje nacionalnih spomenika ne postoji, postoji glasanje i donošenje odluka konsenzusom i mi se moramo usaglašavati, ali nastojanje da se preglasava stav iz RS zapravo je ono što je javnosti predstavljeno kao veto. Mi Poslovnikom imamo propisanu proceduru šta se dešava ukoliko nema saglasnosti oko nekih odluka. Ne vidim uopšte kako je javnost mogla biti izložena takvoj laži da je postojala nekakva blokada institucije,” kaže Anđelina Ošap Gaćanović, član Komisije iz Republike Srpske.

Cvijanović je pokušala da odluku o imenovanju članova Komisije predstavi kao pitanje spoljne politike, ali je Predsjedništvo to odbilo. Spor se seli u Narodnu skupštinu, gdje će poslanici odlučivati o vetu koji je pokrenula Željka Cvijanović na odluku Predsjedništva.

Međutim, tu počinje novo neslaganje. Dok jedni smatraju da je veto moguć, drugi tvrde da za njega nema osnova.

“NSRS nema nikakvu nadležnost da o ovom pitanju odlučuje, to nije pitanje iz domena vanjske politike, veto na ovu odluku nije moguć”, rekao je ministar spoljnih poslova BiH Elmedin Konaković.

Cvijanović je, pozivajući se na Poslovnik Predsjedništva BiH, zatražila održavanje naredne sjednice na kojoj bi se ista tačka ponovo razmatrala u pokušaju postizanja konsenzusa nakon preglasavanja, nakon čega se može proglasiti štetnim po vitalni nacionalni interes.

“E sada je na Bećiroviću šta će uraditi. Po Poslovniku mora da sazove sjednicu. Ako to uradi, onda pristaje da je to izraz vanjske politike. Ili (ako) neće, ostaće pri svome da to nije vanjska politika i da ne može veto, ali onda to dobija pravosudni epilog jer ne znamo da li će Željka, koja je poslala zahtjev i gdje predsjedavajući ima obavezu da organizuje tu sjednicu, onda ona može ići na tužilaštvo”, rekao je savjetnik člana Predsjedništva BiH Željka Komšića, Slaven Kovačević.

Ako veto dobije potrebnu dvotrećinsku većinu u NS, odluka Predsjedništva BiH praktično pada u vodu. Međutim, Bećirović ima mogućnost da slučaj uputi pred Ustavni sud BiH.

“Naravno da će biti, ne dvotrećinska nego, koja još ima? Kada NSRS kaže da odluka Predsjedništva nije valjana, onda nije valjana i tu nema više diskusije", smatra lider SNSD-a Milorad Dodik.

Zanimljivo je da su upravo domaći političari prije deset godina odlučili ukloniti strane članove. Odluku je 2016. donijelo tadašnje Predsjedništvo koje su činili Bakir Izetbegović, Dragan Čović i Mladen Ivanić.

“Prvo moram reći da je član Predsjedništva Denis Bećirović ispravio veliku grešku Bakira Izetbegovića od prije 10 godina. Sad je problematično što se ponašamo u skladu sa Dejtonom, a zapravo oni ga stalno zagovaraju", stav je Saše Magazinovića, poslanik SDP-a u PS BiH.

Dio opozicije iz Republike Srpske već najavljuje da će pratiti stav vlasti u RS.

“Niko nas ne može uvjeriti da neki stranac iz Kenije bolje zna naše kulturno i istorijsko nasljeđe od ljudi koji ovdje žive", izjavio je lider Pokreta sigurna Srpska, Draško Stanivuković.

Nadležnost Komisije za zaštitu nacionalnih spomenika definisana je Aneksom 8 Dejtonskog mirovnog sporazuma

Komisija odlučuje šta u Bosni i Hercegovini postaje nacionalni spomenik. Bez njenog odobrenja nema ni obnove istorijskih objekata.

Ona odlučuje o tome šta je zajednička baština Bosne i Hercegovine, pitanje oko kojeg rijetko postoji saglasnost.