Nepostojanje konsenzusa između Sjedinjenih Američkih Država i Evropske unije oko izbora novog visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini otvorilo je brojna pitanja o geopolitičkom odmjeravanju snaga na Balkanu. Znamo koga podržavaju EU i SAD, ali ne znamo koga vlasti u BiH. O aktuelnoj krizi, ostavci Christiana Schmidta i ulozi međunarodne zajednice, predstojećim izborima, za Euronews je govorio Haris Zahiragić, potpredsjednik SDA, delegat u Domu naroda FBiH i poslanik u Skupštini KS.
ADVERTISEMENT
Geopolitička utakmica SAD-a i Evropske unije preko leđa BiH
Komentarišući trenutne odnose unutar međunarodne zajednice i različite poglede na budućnost OHR-a, Zahiragić ističe da se iza kulisa vodi dublji politički sukob između Washingtona i Brisela.
"Prema informacijama koje imamo dostupne iz medija, ali i mimo medija, u komunikaciji sa nekim ljudima iz međunarodne zajednice, i dalje ne postoji konsenzus EU i SAD. Mislim da bi mediji trebalo da pokušaju to nepostojanje konsenzusa sagledati iz nekog drugog ugla, ne samo o tome ko je visoki predstavnik. Vjerovatno da SAD i EU pokušavaju odigrati neku vrstu utakmice o položaju i uticaju jedne ili druge političke snage u BiH. Na svakoj tački svijeta, EU i SAD nemaju baš do kraja kompatibilnu i nemaju istu politiku, čak negdje imaju potpuno suprotnu politiku što je u posljednjih par godina eskaliralo. Mislim da postoji evropski strah da SAD, vjerovatno i iz ljutnje zbog toga što evropske države i EU nisu pratile Donalda Trumpa i SAD u njihovoj vanjskoj politici, od rata u Iranu itd., pa sada strahuju da bi SAD mogle zloupotrijebiti svoj položaj ovdje u kontekstu kreiranja vakuuma unutar EU i oslabiti taj meki trbuh kakav Balkan zaista jeste u cijeloj EU", izjavio je Zahiragić.
Istorijska uloga Amerike i pitanje britanskog uticaja
Potpredsjednik SDA se osvrnuo i na istorijski kontekst intervencije devedesetih godina, naglašavajući zašto SAD ima prioritet u spoljnoj politici BiH, ali i upozoravajući na širinu evropsko-američkog raskola u koji je uključena i Velika Britanija.
"Sa druge strane, ne smijemo zanemariti činjenicu da smo čekali EU, da bismo mi možda još uvijek imali ovdje rat. Amerika je svojim autoritetom i svojom snagom devedesetih godina, svojim udarima, odnosno, NATO udarima, Dejtonom, ipak zaustavila rat u BiH. Kao takva, ona ima prioritet u kontekstu naših vanjskih odnosa, barem, kada je moj lični stav u pitanju. Mi jesmo evropska država. Nama bi u interesu bilo da se te dvije strane dogovore. Ne znam zašto svi zanemaruju, kada govorimo o sukobu SAD i EU oko visokog predstavnika, činjenicu da Velika Britanija nije u EU i ukoliko je Britanija na strani kandidata EU to u velikoj mjeri popravlja njegovu poziciju, ali u isto vrijeme i naglašava širinu sukoba ne Evropske unije, nego Evrope i SAD u političkom smislu. Nije mi drago da je BiH poligon za takvu vrstu mjerenja političkih snaga. Želimo vjerovati da će pronaći neki konsenzus i da će Ured visokog predstavnika ostati u punom kapacitetu. Ne postoji niko ko je sretan što imamo visokog predstavnika. Bilo bi dobro da se bonska ovlašćenja što manje koriste. Ona su uvedena da se spriječe mehanizmi blokada države i institucije države. Onog momenta kada OHR bude otišao i kada se budu prestale koristiti bonska ovlašćenja, tada treba da ista međunarodna politička snaga iskoristiti uticaj i kroz eventualne izmjene Ustava BiH pomoći nam da nađemo rješenje kako se ne bi bilo koja grupa ljudi blokirala institucije BiH", objašnjava Zahiragić.
Schmidtova ostavka i oštra kritika vladajuće koalicije
Zahiragić je uputio oštre kritike na račun aktuelne vlasti u BiH, tvrdeći da su bili potpuno zatečeni iznenadnim odlaskom Christiana Schmidta, čiji mandat ocjenjuje izuzetno negativno.
"Mi smo opoziciona stranka i kao takva pokušavamo komunicirati sa međunarodnom zajednicom. Ljudi koji su na vlasti se ponašaju kao analitičari. Oni samo komentarišu. Gospodin Konaković se obratio bh. javnosti i rekao da je Dodik imao plan da se Schmidt smijeni i da su on i Denis Bećirović zaustavili taj pakleni plan Dodika, i da su zaustavili njegov odlazak, a samo 24 časa kasnije, Schmidt je bio primoran da podnese ostavku. On je natjeran na to. Vidjeli smo intervjue za njemačke i domaće medije. Pored Južne interkonekcije, tu je i pitanje imovine, vrlo je kompleksna tema i problemi koji bi mogli biti razlozi za podnošenje ostavke. Ja nisam tužan zbog toga. Schmidt će za mene ostati zapamćen kao čovjek koji je suspendovao Ustav i političku volju moga naroda", zaključio je Zahiragić.
Koga podražava bh. vlast?
"Ne znamo koga bh. vlast podržava za visokog predstavnika. Znamo koga podržava SAD, Brisel, Francuska, Velika Britanija, Turska, ali ne znamo koga podržava BiH. Bh. vlast je strah da podrže Landija, jer ako ga podrže, onda će morati podržati sve ono što će on uraditi. To ide u prilog činjenici da Dodik nije siguran kuda sve ovo može otići. Dodik sigurno više zna, nego ovi naši što znaju. To je razlog za zabrinutost", kazao je Zahiragić.