ADVERTISEMENT

"Nije produktivno kada neko kaže da se ne može mijenjati u vlasništvu ili korištenje. Nije tačno! Ja dolazim iz zemlje gdje imamo imovinu Vlade SAD, a imate 50 saveznih država koje imaju imovinu, a onda i okruge u tim državama koji imaju imovinu", rekao je Murphy pozvao da se pitanje državne imovine riješi.

U intervjuu za "Nezavisne" Murphy je govorio i o "aprilskom paketu", Južnoj interkonekciji, mandatu, koliko još ostaje u Bosni i Hercegovini i njegovom nasljedniku na ambasadorskoj funkciji.

"Želimo jaču i zdraviju demokratiju i zato smo podržali jačanje integriteta izbornog procesa, civilno društvo, nezavisne medije, jer su to ključne stvari za zdravu demokratiju. Sve te stvari su bili moji prioriteti i prioriteti ove administracije. Ponosan sam na sve što sam radio. Nismo sve postigli što smo željeli, ali američka spoljna politika je prilično stabilna od jedne do naredne administracije. Ciljeve koje sam opisao zvuče poznato jer o tome je govorio moj prethodnik, njegov prethodnik i njen prethodnik. Uvjeren sam da će o tome govoriti i onaj ko dođe poslije mene.

Da li Murphy pakuje kofere, odgovara:

"Još nisam otišao. Kad ću otići, još ne znam, ali biće početkom 2025. Tada će proteći tri godine, u januaru ću napuniti tri godine i to je normalno trajanje ambasadorovog mandata. Uživao sam u vremenu koje sam proveo ovdje u poslu koji sam radio jer mi je stalo i do moje zemlje, ja sam patriota kad je riječ o SAD, ali stalo mi je i značajno do BiH. (...) Nominovani ambasador je Doaglas Jones, on bi trebalo da bude naredni ambasador iz SAD u BiH. Njegova nominacija je sada u Senatu i neće se ništa uraditi dok Senat ne da savjet i prihvatanje. Ja znam Daga Jonesa, zajedno smo počeli raditi u Ministarstvu spoljnih poslova. On je sjajna osoba, bio je u BiH, radio u regionu, razumije zapadni Balkan i BiH, i ako ga potvrdi Senat, on će biti sjajan ambasador u ovoj zemlji", odgovara.

Za njega je razočaravajuće ponašanje pojedinih u slučaju Južne intekonekcije. Kaže da su radili s HDZ BiH, s prethodnom Vladom Federacije na izradi nacrta tog zakona, koji je prošao kroz federalnu Vladu uz podršku HDZ BiH, prošao kroz tri glasanja u Parlamentu uz podršku HDZ BiH. Odjednom je dodaje Murphy, Čović odlučio, kako kaže, da svoje lične finansijske i političke interese stavi iznad interese stranke i svojih birača i blokira projekat.

"To je bilo užasno neodgovorno i užasno sebično. To je zaista bilo protiv interesa ljudi ove zemlje. Jedino ko se okoristio takvim ponašanjem je Rusija".

Da li su Dodik, Čović i Izetbegović tri najproblematičnija političara jer ih jestalno kritikovao,kaže:

"Nažalost, vidimo mnogo političara koji koriste nacionalističku retoriku, rade na podjeli zemlje i rade samo za svoje uske sebične interese. Kad vidimo tu vrstu ponašanja, mi jasno kažemo da ćemo u javnosti govoriti protiv toga. To ponašanje vidite u Banjaluci, Mostaru i Sarajevu. Kritikovali smo i g. Dodika i g. Čovića i g. Izetbegovića upravo iz tih razloga. Interesantno je da će svako od njih druge kriviti za to ponašanje, a istovremeno ne komentarisati sopstveno ponašanje. To je destruktivno za nacionalno tkivo ove zemlje i opasno je. Ako se to ne promijeni, loše stvari se mogu dogoditi", upozorava.

Komentarisao je i slavlje u Republici Srpskoj zbog pobjede Donalda Trumpa na američkim predsjedničkim izborima, te da li to mijenja pravac SAD politike u BIH.

"Ne mogu predvidjeti budućnost i nije ni prikladno da ja komentarišem šta će administracija koja još nije ni preuzela ovlaštenja uraditi. Ali mogu reći sljedeće. Mi imamo ključne strateške interese u Evropi i na zapadnom Balkanu i u BiH. Ja sam jasno govorio o njima i ponavljao dok sam ovdje - podržavamo teritorijalni integritet, suverenitet i multietnički karakter ove zemlje, i želimo da BiH bude integrisana u evroatlantske institucije. To je politika SAD već 30 godina i uživala je dvostranačku podršku u Americi od predsjednika Clintona, predsjednika Busha, predsjednika Obame i prvog Trumpovog mandata i za vrijeme administracije predsjednika Bidena. Mislim da vam to govori o tome koji su naši ključni strateški interesi i ne vidim da se oni mijenjaju. Mislim da će oni ostati u centru i fokusu američke politike prema BiH", stava je.

Milorad Dodik ( Izvor: AP Photo/Darko Vojinovic, File)

Poručuje da Milorad Dodik treba prestati s blokadom Plana rasta za Zapadni Balkan, kako on vidi situaciju.

Percepcija u RS je da Ustavni sud BiH radi na njenu štetu, da uzima njene nadležnosti, imovinu, zemlju, šumu i slično.

"Ja mislim da to nije tačno, da Ustavni sud donosi odluke na osnovu zakona. Da se Dodik odlučio da se pitanje državne imovine rješava zakonom iz 2008. koji je uspostavio OHR, 5+2, mi bismo sada to završili. To je kao "aprilski paket", ne bismo imali sve te probleme. Ali on je odlučio da to ne uradi. I drugi političari su odlučili da se to ne uradi. Ne želim da predugo pričamo o ovome, ali mislim da je važno oko državne imovine. Imate dvije grupe ljudi koje se svađaju oko državne imovine. G. Dodik tvrdi da državna imovina pripada njemu ili entitetima. To nije tačno. To nije tačno prema međunarodnim zakonima, presudama Ustavnog suda i Dejtonu. On kaže da država u tome nema nikakvu ulogu. Vratite se na 2008. i prije agende 5+2 to nikada nije bila istina. S druge strane, oni kažu da je imovina državna, i to je tačno, ali onda kažu ona je naša, naša i samo naša. To je nonsens, to nije konstruktivan način za rješavanje problema. Recimo, vojna imovina. To je pitanje na kojem je moja vlada jako angažovana. Postoji imovina koja im nije potrebna. Nema smisla da se troši novac na neku imovinu koja vam ne treba i koju ne želite.

Izvršite prenos na opštinu, entitet ili privatni sektor. Neka privatnik kupi tu imovinu da je produktivno može koristiti. Nije produktivno kada neko kaže da se ne može mijenjati u vlasništvu ili korištenje. Nije tačno! Ja dolazim iz zemlje gdje imamo imovinu Vlade SAD, a imate 50 saveznih država koje imaju imovinu, a onda i okruge u tim državama koji imaju imovinu. To ne mora sve biti u rukama države, ali netačno je da ta imovina pripada entitetima na način kako to tvrdi Dodik da pripada RS. Dakle, treba državni zakon koji će regulisati taj proces. Oni su to mogli dogovoriti 2008, 2009, 2010... Oni sada to trebaju riješiti, to će pomoći s investicijama. Pitanja titulara, vlasništva, to će osloboditi ekonomski potencijal oba dijela, i Federacije i Srpske. To je u svačijem interesu", zaključuje za Nezavisne novine.