Juče u jednom danu blokirano je usvajanje uslova neophodnih za otvaranje pregovora sa Evropskom unijom i otvaranje novog graničnog prelaza Gradiška. Blokade su viđene u Savjetu ministara i Upravnom odboru Uprave za indirektno oporezivanje BiH, dok se na blokade u Domu naroda javnost već navikla.
ADVERTISEMENT
Entitetska većina pri glasanju, entitetski kvorum, saglasnost na odluku, veto... Sve su to ustavna i zakonska prava koja politički predstavnici u Bosni i Hercegovini često zloupotrebljavaju, smatraju analitičari. Ima li rješenja? U priči Aleksandra Simića.
Odlučivanje u institucijama Bosne i Hercegovine zahtijeva podršku svih strana, a procesi su višeslojni pa i neslaganje samo jedne osobe može dovesti do zastoja ili potpunog prekida rada institucija. Danas je to posebno izraženo u tri institucije...
Upravni odbor uprave za indirektno oporezivanje BiH
Zbog glasa protiv Zijada Krnjića, ni iz tri pokušaja nije usvojen Pravilnik bez kog novi granični prelaz Gradiška ne može biti pušten u rad. Krnjić kaže, odgovoran je ministar Srđan Amidžić, jer ne želi da prihvati pravednu raspodjelu prihoda od PDV-a između entiteta. Republika Srpska ne pristaje na uslovljavanja, odgovara Amidžić... To nije jedini blokiran proces u ovoj instituciji, jer se zbog njihovog nesastajanja, mjesecima čekalo na usvajanje samo nacrta Pravilnika o povratu PDV-a na prvu nekretninu, koji još nije stupio na snagu, iako je zakonski morao početkom juna.
Savjet ministara BiH
Trojka insistira na imenovanju nedostajućeg ministra bezbjednosti, a SNSD na poništavanju zakona koje je nametnuo Kristijan Šmit. Niko ne popušta, pa je na čekanju ispunjavanje uslova za početak pristupnih pregovora sa Evropskom unijom.
Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH
Ovaj dom su svi Klubovi naroda u nekom trenutku blokirali, odnosno obarali kvorum za rad, i to traje već tri godine. Ponešto se usvaja, uglavnom kao budžet, kada se baš mora, a na čekanju je desetine zakona.
"Danas to djeluje kao dječija igra, inat, volja nekog pojedinca, a ustvari ustav je takav, jer je pravljen da zaustavi rat, to je bio kompromis na kompromisu koji je napravio na stotine mehanizama blokada, ali nije dao rješenja za blokade. Ako recimo u Domu naroda državnog Parlamenta, trojica su potrebna za kvorum i trojica odu sa sjednice, nema posljedica, ništa se neće desiti i niko neće biti smijenjen i niko neće biti kažnjen. Sve moguće blokade bi se riješile u parlamentima, kada bi parlament bio raspušten ako nešto ne usvoji. Ako se ne izabere vlada, kao što smo imali čitav mandat Fadila Novalića bez vlade i ništa", Dino Šakanović, istraživač Istinomjera.
Politički analitičar Jahja Muhasilović smatra da su blokade u ovom mandatu česte, jer su stranke Trojke, pri formiranju vlasti na državnom nivou, prepustile određene pozicije i poluge moći HDZ-u i SNSD-u.
"Toliko su ih ojačali da ih jednostavno ne mogu zaobići, ne mogu ih ni smijeniti i moraju konstantno da njihovim zahtjevima udovaljavaju. To je, ja mislim, osnovni razlog zašto trenutno imamo više blokada nego što smo imali prije. I prije su naravno postojale blokade, ali definitivno su zadnjih godina one postale mnogo učestalije. I sada kada njima nešto zatrebalo, vidjeli smo da je druga strana odlučila da koči cijeli proces. Jedan obični granični prelaz koji jeste u interesu BiH, da nije mogao biti otvoren, tako da je to jedno zatvoreno kolo u kojem ćemo konstantno tapkati u mjestu", Jahja Muhasilović, politički analitičar.
I da dok god se ustavne garancije koriste kao instrument političke trgovine, naši sagovornici ističu da rezultati budućih sjednica neće biti rješenja, već novi uslovi jedne strane drugoj ili trećoj, kako bi neka odluka "prošla".