Zakoni su povučeni, retorika ublažena, sankcije se brišu – bar nekima. Politički kurs iz Banjaluke okreće se ka dogovoru, tako sada kažu predstavnici vlasti. Za jedne to je pragmatizam i stabilnost, za druge - kapitulacija i poraz. Za opoziciju to je veleizdaja. Vašington je popustio, no po koju cijenu? U cijeloj slagalici, ni novo ime u vrhu nje nije slučajno - Ana Trišić Babić, privremena predsjednica Republike Srpske.
U ime stabilizacije, kako su naveli, vlast u RS poništila je šest zakona za koje je do juče tvrdila da se odnose na vanustavno djelovanje pojedinih institucija sa nivoa BiH, ali i Izborni zakon Republike Srpske te onaj o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti. Stavljanje van snage zakona i skupštinskih zaključaka pravdali su tokom skupštinog zasjedanja, a potom su ustvrdili i da će "oduvani" zakoni pokrenuti nove svjetske vjetrove - najviše iz Amerike.
"Ako u Americi poništavaju štetne posljedice Bidenove ere, zašto mi to ne bismo mogli u BiH? Ako su postupci te administracije bili loši za američki narod, zašto da ne kažemo da su bili loši za srpski narod", napisala je Željka Cvijanović, članica Predsjedništva BiH na platformi X.
Samo dan prije sjednice, stigla je vijest o ukidanju američkih sankcija za četvoro Dodikovih saradnika. Ne krije Dodik očekivanja da se takva praksa nastavi. Ambasada SAD pozdravlja odluke NS - najavljuje pragmatičniju saradnju. Opozicija tvrdi: nije slučajno što je sankcionisana Cvijanović ove godine više puta bila u Americi. Navodno - Dodik u penziju, saradnici sa crne liste. Ucjena? Dogovor? Ili kapitulacija? Pita opozicija.
"Stavljanjem van snage zakona o nepokretnoj imovini, imovina RS je direktno od strane skupštinske većine predata na odlučivanje OHR-u i strancima", poručila je Jelena Trivić, predsjednica NF.
Dok je Davor Pranjić potpisivao ukaze, SNSD za predsjednika kandiduje Sinišu Karana. No, pravo iznenađenje slijedi kasnije, neće biti Željka Cvijanović v.d. predsjednika, neće biti ni Stevandić, već Ana Trišić Babić, građanin iz političke sjene, kako je opisuju iz opozicionih redova.
"Odluka o tome da recimo predsjednik NS obavlja neodložne poslove je prošla test Ustavnog suda pa čak i da kažemo prošla test međunarodne zajednice. I sad se moglo po istom modelu bez ikakvih problema ovlastiti recimo gospodina Stevandića, ali to očito se politički nije htjelo uraditi i onda se niotkud pojavi građanin, de facto, gospođa Ana Trižić Babić. Zašto? Pa očito je riječ o dogovoru sa faktorom sa strane i zato je pitanje da li ćemo uopšte imati prijevremenih izbora", kaže Igor Radojičić, lider pokreta "Svojim putem".
Dodaje Radojičić da su posljednji potezi vladajućih u RS i izdaja poitičkog vrha Srbije, ali i Rusije. Zvanične reakcije iz Beograda nema, osim razočaranog Vulina koji priznaje da je sjednica NS bila poraz.
"Ukidanje ličnih sankcija funkcionerima RS nije dovoljan dobitak za odricanje od pozicije dosljedne odbrane RS", objavio je Aleksandar Vulin.
Nije zaboravljen ni boravak amerikanaca više puta u Banjaluci. Nezvanične priče o mineralima vrijednim 100 miliona dolara koje se nude kao resursi Amerikancima u zamjenu za političku podršku. Da je ključ u rukama američke administracije smatra Nataša Tešanović, savjetnica za medije i političku komunikaciju.
"Kao što je uostalom uvijek i bio, jeste, pogotovo imajući u vidu da je Dodik realno sve karte i stavio na Trumpa, još mnogo prije nego što je ovaj i izabran, a i kasnije. Prethodno je to bilo više u formi diplomatskih lobističkih odnosa, poslije se tome dodalo i nekoliko manifestacija koje su nama djelovale i degutantno i razočaravjuće ali su bile u funkciji političkog spektakla, a to je jezik koji Trump odlično razumije. Ne treba zanemariti ni dobar odnos sa Izraelom", kaže Nataša Tešanović, savjetnik za medije i političku komunikaciju.
Inače, Dodik se sastao danas i da bratom izraelskog premijera u Banjaluci. Referendum koji je skupštinskim zaključkom trebao da bude održan 25. oktobra nestaje iz fokusa. I prijevremeni izbori su, kaže Dodik, pod znakom pitanja. Najavljuje i odlazak Schmidta iz OHR-a u narednih godinu dana. O sudbini visokog predstavnika, poznavaoci prilika tvrde, možda odluči UN, 31. oktobra.