ADVERTISEMENT

Istaknula je da od novog rukovodstva Unije očekuje da konačno pokrene proces transformacije BiH od "Dejtona ka Briselu".

Euronews BiH: Možete li prenijeti trenutni stav EU, ili bolje rečeno, stav Evropskog parlamenta prema Bosni i Hercegovini? Kako se danas vidi potencijalno članstvo BiH u Uniji?

Strik: Mislim da se gleda vrlo pozitivno. Dugo je, naravno, bilo razdoblje kada nije bilo puno interesa za proširenje EU. Unija je bila vrlo zauzeta svojim unutrašnjim pitanjima. Ali od invazije Rusije na Ukrajinu, stvari su se zaista dramatično promijenile. Od tada postoji stvarni osjećaj hitnosti da moramo zaštititi i ojačati naše susjede zbog vanjske prijetnje koju predstavlja Rusija. Sada postoji osjećaj da se ne radi samo o istočnoj Evropi, kao što su Ukrajina, Moldavija i Gruzija, već i Zapadni Balkan pripada Evropi i treba pripadati EU. Jer je to dugo bila praznina unutar EU. I zbog građana Bosne i Hercegovine, ali i zbog vlastitog interesa EU, zaista je važno zatvoriti tu prazninu i učiniti Zapadni Balkan, uključujući BiH, stvarnim dijelom Evropske unije. Dakle, većina parlamentaraca je vrlo pozitivna u tom smislu i žele učiniti sve što mogu da podrže zemlju na njenom putu prema članstvu.

Tineke Strik (Izvor: Wikimedia)

Euronews BiH: Spomenuli ste Ukrajinu i nestabilnost u toj regiji, građani Bosne i Hercegovine vjeruju da neki članovi EU, poput Rumunije i Bugarske, nisu bili spremni ili nisu ispunili uvjete za članstvo kada su pristupili EU. Po vašem mišljenju, može li se isto dogoditi s Bosnom i Hercegovinom?

Strik: Mislim da neće, jer mislim da je EU također naučila iz toga i vidjela da čak i ako članice ispune kriterije u trenutku pristupanja, mogu ići unazad kasnije, kao što vidimo sada s Mađarskom, a također smo to vidjeli s Poljskom duže vremena. Dakle, sada postoji veća svijest da moramo imati instrumente na mjestu, i nakon pristupanja, da bismo zaista mogli provoditi vladavinu prava, demokratiju i temeljna prava. Zbog toga je tokom procesa pristupanja fokus na vladavinu prava, demokratiju i temeljna prava svakako porastao. To također vidimo s finansiranjem, IPA finansiranjem za Zapadni Balkan, gdje je ova uvjetnost ojačana. I vrlo sam pozitivan i pun nade da će novi povjerenik također to shvatiti vrlo ozbiljno. On je to izrazio tokom saslušanja i imamo instrumente, tako da je sada ključno djelovati dosljedno. Dakle, s jedne strane, podržati Bosnu sa reformama koje su potrebne, ali također biti strogi kada je riječ o zahtjevima za određene reforme koje moraju biti provedene. Jer inače, pristupanje neće biti moguće. U to sam vrlo sigurna. Dakle, zemlja mora ostvariti napredak, a mi moramo omogućiti i podržati zemlju da uradi pravu stvar.

Tineke Strik (Izvor: EP)

Euronews BiH: Prema vašem mišljenju, šta je najveća prepreka Bosni i Hercegovini da postane punopravni član EU? Njeni političari, politika, korupcija ili pravosudni sistem?

Strik: To je kombinacija svega što ste spomenuli. Zaista je dramatično vidjeti kako zemlja nije sposobna da napravi napredak. I mislim da je korupcija ključni faktor, ali i kako je sistem postavljen tako da morate biti član političke stranke da biste se razvijali ili učestvovali na tržištu rada ili bilo gdje. Ali mislim da je možda glavna prepreka to što je zemlja još uvijek zasnovana na ovom sistemu Dejtonskog sporazuma. Da je sve podijeljeno između tri entiteta. I to je zaista problematično. Zemlja je s jedne strane previše mala da bi imala ovakav način fragmentiranja administracije i donošenja odluka. Ali također, mislim da posebno mlada generacija, ne osjeća se ugodno biti zaključana u jednoj od grupa. Moramo, kao što je Kos rekao, preći sa Dejtona na Brisel, kako bismo imali jedno društvo, jednu zemlju, na pluralistički način gdje svaki građanin vrijedi. I svaki građanin ima ista prava, a ne da se stvari odlučuju duž etničkih linija, jer to stvara blokadu u svemu. I to također nije zaista demokratski. I zato mislim da presude Evropskog suda za ljudska prava moraju biti implementirane sa hitnošću.

Euronews BiH: Koje je vaše mišljenje o slučaju "Kovačević"?

Slaven Kovačević (Izvor: Facebook/Slaven Kovačević)

Strik: Mislim da ovaj slučaj ima vrlo snažnu argumentaciju, tvrdeći da građanin mora imati pravo glasati za bilo kojeg kandidata, bez obzira na teritorijalnu ili etničku podjelu. To je sistem koji poznajemo u svim članicama EU, i ovo je zaista poštovanje nužne demokracije. Evropski sud za ljudska prava je više puta jasno naveo da svako treba biti u mogućnosti biti kandidat, bez obzira na etničku ili vjersku pripadnost. Ali sada, naravno, sljedeći korak mora biti učinjen, što je Sud već učinio u prvoj instanci, rekavši da ovo pravilo treba važiti i za birača. Dakle, aktivna biračka prava ne smiju biti ometana nikakvom podjelom među entitetima ili etničkom pripadnošću. Stvarno se nadam da će Velika komora potvrditi presude prve instance, i stvarno sam bila jako ljuta kad sam vidjela kako je visoki predstavnik, gospodin Schmidt (Christian op.a.), čak intervenirao u ovom slučaju. Mislim da je to stvarno pogrešan stav koji treba zauzeti visoki predstavnik, on bi trebao biti neutralni i poštovati presude i ne pokušavati uticati na pravosuđe u Vijeću Europe.

Euronews BiH: Kako Vi vidite stav Christiana Schmidta a kad je riječ o slučaju "Kovačević"? Mnogi građani BiH su stekli dojam da on želi zaključati BiH u etničkoj podijeljenosti.

Christian Schmidt (Izvor: AP Photo/Armin Durgut)

Strik: Da. Da, upravo tako. Mislim da je ovo glavni argument protiv njegove intervencije, jer Schmidt treba podržati put od Dejtona do Brisela, i on vrlo dobro zna šta treba učiniti da se to postigne. A ova podjela duž etničkih linija zapravo blokira sve. Već je napravio veliku grešku mijenjajući Izborni zakon na dan izbora 2022. godine, a sada opet bira strane. I mislim da je to stvarno problematično. Trebali bismo moći osloniti se na OHR, koji nema ili ne bi trebao da ima vlastitu političku agendu, nego da samo služi interesima građana BiH, i poštuje šta god Sud kaže. Također i presude prve instance Suda za ljudska prava. Imam utisak da više nije nepristrasan, i da stvarno pokušava uticati na presudu najvišeg suda kojeg imamo u Vijeću Europe. Ako pogledate vladavinu prava, imate ovu jasnu podjelu pravila i institucija. Naravno, mora poštovati krajnji ishod Evropskog suda za ljudska prava, ali prvo ne treba pokušavati uticati na presudu, zapravo s argumentom da izborni sistem treba ostati onakav kakav jeste.

Euronews BiH: Prema vašem mišljenju, može li se, na kraju, ako gospodin Kovačević pobijedi u slučaju protiv Bosne i Hercegovine, desiti preokret za BiH, ili će to biti još jedna presuda poput one u slučaju Sejdić i Finci?

Strik: Naravno da implementacija ovih presuda kasni, i mislim da bi EU također trebala dati prioritet u svojim zahtjevima prema administraciji u BiH da ih implementira. Ali ovo nije samo još jedna presuda, ovo je zaista presedan, jer bi zaista predstavljalo revoluciju u izbornom sistemu BiH, više nego što bi to učinile druge presude. Tako da je još teže reći, pa čekat ćemo još nekoliko godina s implementacijom, prvo moramo uraditi druge stvari. Stvarno se nadam i sigurno ćemo urgirati da se ovo pitanje stavi na kratki popis onoga što BiH treba ispuniti u prvom stadiju procesa pristupanja.