ADVERTISEMENT

Radi se o odredbama koje su omogućavale da se određeni prijedlozi akata automatski skinu sa dnevnog reda ukoliko ih radno tijelo Skupštine (kolegijum ili komisije) ne podrži većinom glasova prisutnih članova. Konkretno, bilo je propisano da će, ako nadležno radno tijelo ne podrži prijedlog akta, Skupština taj akt ukloniti sa dnevnog reda prilikom njegovog utvrđivanja.

„Ako nakon razmatranja predloženog akta radno tijelo većinom glasova prisutnih članova ne podrži prijedlog, Skupština prilikom utvrđivanja dnevnog reda, iste skinuti sa dnevnog rada,” navodi osporeni član 51. stav 1.

Slična norma sadržana je i u članu 99. stav 6, gdje se predviđa da se „prijedlog akta koji radno tijelo većinom glasova nije podržalo, prije utvrđivanja dnevnog reda, skida sa predloženog dnevnog reda.”

Ustavni sud smatra da je Skupština Grada Banjaluka ovim normama prekoračila svoja ovlašćenja, jer je omogućila radnim tijelima da efektivno odlučuju o tome šta će biti uvršteno u dnevni red – što nije u njihovoj nadležnosti po zakonu.

„Radno tijelo skupštine je samo jedan od ovlašćenih predlagača za podnošenje prijedloga za donošenje akata... ali nema ovlašćenje da odlučuje koji prijedlozi akata, odnosno koje tačke će biti na dnevnom redu sjednice Skupštine,” navodi Sud.

Prema Zakonu o lokalnoj samoupravi, odluku o dnevnom redu donosi Skupština većinom glasova svih odbornika, osim ako zakonom nije drugačije propisano.

Zbog toga, Ustavni sud je zaključio da osporene odredbe nisu u saglasnosti sa Zakonom o lokalnoj samoupravi, a samim tim suprotne su i ustavnom načelu zakonitosti akata.

„S obzirom na navedeno, Ustavni sud je ocijenio da osporene odredbe nisu u saglasnosti sa navedenim odredbama Zakona o lokalnoj samoupravi, a posljedično i sa ustavnim načelom zakonitosti akata,” navodi se u odluci.