Na jučerašnjoj sjednici Savjet ministara Bosne i Hercegovine je, na prijedlog Ministarstva finansija i trezora, donio odluku o visini osnovice za obračun plate za narednu godinu koja će iznositi 631,50 KM i veća je za 31,5 KM u odnosu na osnovicu za ovu godinu.
Ova osnovica za obračun plata će se primjenjivati nakon što bude usvojen budžet bh. institucija za 2025. godinu, a povišice će uz državne službenike, posljedično dobiti i predsjedavajuća Savjeta ministara, ministri, poslanici, delegati, članovi Predsjedništva i ostali zvaničnici na nivou BiH.
Ovo je rezultat toga što se osnovica množi sa koeficijantom zaposlenih u institucijama Bosne i Hercegovine, a s obzirom na to da pojedini službenici imaju koeficijent manji od 1.5, a zvaničnici između 8 i 10, to znači da će npr. vojnici dobiti povećanje plate od oko 45 KM, dok će predsjedavajuća Savjeta ministara dobiti platu uvećanu za oko 270 KM. Nešto manje ili veće povišice dobiće i ministri koji su jednoglasno usvojili visinu nove osnovice za obračun plata zaposlenih u bh. institucijama.
Podsjećamo, Savjet ministara je u martu prošle godine zadužio Ministarstvo finansija i trezora da predloži novo, sistemsko rješenje Zakona o platama i naknadama u institucijama BiH kako bi bila smanjena ogromna razlika između primanja funkcionera i ostalih zaposlenih. Međutim, do danas tih izmjena zakona nema.
Inače, ovo nije prvi rast plata političarima koji su birani ili delegirani u institucije Bosne i Hercegovine. U junu 2022. godine, kroz oba doma državnog Parlamenta, koalicija SNSD-SDA-HDZ BiH uspjela je da progura budžet kojim je plata zvaničnika porasla za oko 500 KM, dok su službenici u prosjeku dobili od 50 do 100 KM. Naredne, 2023. godine, takođe uz usvojene budžet i novu osnovicu, političarima na nivou BiH je plata ponovo rasla za nekoliko stotina maraka.
SDA, koja je 2022. bila u vlasti i glasala za povećanje plata izabranim i imenovanim zvaničnicima, godinu kasnije, iz opozicionih klupa je predložila izmjene Zakona o platama i naknadama koje su predviđale da punu povišicu dobiju samo službenici koji imaju keoficijent ispod 4, dok se na one sa keoficijentom iznad 5.5 obračun po višoj osnovici ne bi odnosio. Taj prijedlog nije dobio podršku većine poslanika u Predstavničkom dom Parlamenta BiH.
"Vladajući su po treći put u posljednje tri godine iskoristili priliku da dođu do većih plata, što je po meni nemoralno", kaže za Euronews.ba delegat u Domu Naroda Zlatko Miletić.
Zlatko Miletić (Izvor: Screenshot/YT)
Pitali smo ga i šta se moglo uraditi drugačije, s obzirom na jedan član Ustava BiH u kom se navodi da “Naknada za lica koja obavljaju funkcije u institucijama Bosne i Hercegovine ne može biti umanjena za vrijeme trajanja mandata nosioca funkcije”.
"To jeste tačno, ali oni odlukom mogu regulisati da im se plate zamrznu, a ne umanje, pa da se ostalima, sa niskim platama, iste povećaju. Niko ne traži smanjivanje, jer se oni odmah vade na Ustav", naglasio je Miletić.
Do 2008. godine zvaničnici na nivou Bosne i Hercegovine imali su neto platu uglavnom oko 2.000 KM, ali je tada osnovica za njihov obračun povećana za više od 100%, sa 240 na skoro 500 KM. Od tada, ministri, poslanici, delegati i drugi visoki zvaničnici dobijali su hiljade maraka povišica, pa sada mnogima plata sa naknadama prelazi 8000 KM.