ADVERTISEMENT

Ova izjava izrečena je na 13. Posebnoj sjednici Narodne skupštine Republike Srpske (NSRS) još 20.5.2020. godine. Devet dana kasnije, nakon prijave Transparency International u BiH te predstavnika opozicije, Tužilaštvo BiH je zatražilo da se izvrše prve provjere, ali je Naredba o sprovođenju istrage donesena tek u septembru 2022. godine, i to nakon što je Dodik izjavio da prisluškuje i ambasadora SAD-a u BiH.

Kako je naredba o sprovođenju istrage donesena prekasno, odnosno tek dvije godine nakon što je ovo krivično djelo prijavljeno, po mišljenju TI BIH, izgubljeno je značajno vrijeme za prikupljanje dokaza. Iz tužilačke odluke proizilazi da pojedini dokazi čak nisu ni mogli biti prikupljeni, jer se čuvaju maksimalno godinu dana, zbog čega se otvara pitanje zašto se na donošenje naredbe o sprovođenju istrage čekalo pune dvije godine? Tužilaštvo navodi da je uspostavilo saradnju sa Obavještajno-sigurnosnom agencijom BiH (OSA) kojoj je data mogućnost provjere ovih navoda bez detaljnog obrazloženja.

„Također, izvršene su provjere u cilju utvrđivanja mogućnosti vještačenja određenog servera preko kojeg se vrše zakonita presretanja telekomunikacija a kako bi se utvrdilo da li na istom postoje zabilježene komunikacije koje ukazuju na eventualno nezakonito presretanje. Navedenim provjerama utvrđeno je da se na serveru čuvaju podaci maksimalno godinu dana kao i da je izuzimanje servera radi pregleda ili vještačenja skoro nemoguće jer bi se na taj način ugrozile sve istrage u kojima je u toku provođenje posebnih istražnih radnji. Naime Zakonito presretanje komunikacija bi moralo biti prekinuto, a ne postoji drugi server“, navodi se u tužilačkoj odluci.

Iz odluke Tužilaštva BiH takođe proizilazi da su u ovom predmetu saslušani brojni svjedoci, ali ne i osumnjičeni Milorad Dodik. Treba naglasiti da je postupajući tužilac imao mogućnost da sprovede posebne istražne radnje prema osumnjičenom, imajući u vidu da mu se na teret stavljalo krivično djelo Neovlašteno prisluškivanje i zvučno ili optičko snimanje, međutim, u odluci nije navedeno da su ove radnje preduzimane. TI BiH je uputio pritužbu Glavnom tužiocu Tužilaštva BiH, te ukazao na nedostatke konkretnog postupka.

Treba napomenuti da su u ovom predmetu saslušani brojni svjedoci, prije svega tadašnji poslanici opozicije Nebojša Vukanović, Draško Stanivuković, Ivanka Marković, Miladin Stanić, Nedeljko Glamočak, Davor Šešić, Milan Tubin, Zoran Vidić i Tomica Stojanović i Branislav Borenović. Saslušan je i tadašnji ministar unutrašnjih poslova RS Dragan Lukač kome se Dodik obraćao na spornoj sjednici kada je javno iznosio da prisluškuje opozicione poslanike, te čak prenosio detalje navodno snimljenih telefonskih razgovora.

U istrazi je po nalogu Tužilaštva BiH angažovana i SIPA koja je provjeravala, kako se navodi, aktivnosti MUP-a RS vezane za korištenje opreme koja se koristi za provođenje posebnih istražnih radnji “nadzor i snimanje tehničkih komunikacija”.

S obzirom da je Dodik konkretno tvrdio da posjeduje telefonski snimak Nebojše Vukanovića i Draška Stanivukovića, Tužilaštvo BiH je u martu ove godine izdalo naloge Graničnoj policiji BiH, SIPA-i i MUP-u RS, da se izvrše provjere da li su telefoni dvojice tadašnjih poslanika bili predmet posebnih istražnih radnji od novembra 2018. do sporne sjednice 2020. godine, međutim iz Odluke nije vidljivo da li je Tužilaštvo provjeravalo da li je sporni telefonski razgovor zvučno snimljen.

Ove tri institucije obavijestile su Tužilaštvo da njihovi telefoni nisu bili predmet posebnih istražnih radnji, a iz saslušanja dva poslanika Tužilaštvo nije moglo izvesti zaključak da li se Dodikove tvrdnje odnose na sadržaj telefonskih razgovora Stanivukovića i Vukanovića.

Iz svega je Tužilaštvo zaključilo da nema dovoljno dokaza da je Dodik počinio krivično djelo Neovlašteno prisluškivanje i zvučno ili optičko snimanje, zbog čega je istraga i obustavljena.