ADVERTISEMENT

Na početku razgovora Selak naglašava da su o Schmidtovim odlukama obaviješteni isključivo putem medija.

„Samo smo putem sredstava javnog informisanja saznali da su određene odluke nametnute kada je u pitanju unapređenje izbornog procesa i održavanje izbora, vjerovatno za opšte izbore 2026. godine, kao i izmirenje obaveza koje su nastale u arbitražnom postupku ‘Viaducta’ protiv Republike Srpske“, kaže Selak, dodajući da je OHR obavezao institucije BiH da sredstva za isplatu duga budu izdvojena iz PDV raspodjele namijenjene Republici Srpskoj.

Za SPS, kako ističe, takav način odlučivanja nije prihvatljiv:

„Uvijek pozivamo na rješavanje stvari unutar BiH – Republika Srpska, Federacija i dogovor tri konstitutivna naroda. Zato postoje izbori – da građani daju povjerenje određenim politikama i da te političke partije formiraju vlast i preuzmu odgovornost. Ali kad se to nije dogodilo, onda je reagovao Schmidt.“

Kada je riječ o budućim izborima i eventualnoj primjeni novih tehnologija, Selak potvrđuje da je njegova stranka načelno podržava modernizaciju izbornog procesa.

„Podržavamo uvođenje skenera i svih tehnologija koje doprinose fer i poštenim izborima. Kao legalistička partija, zalažemo se da se svaki izborni proces odvija u skladu sa demokratskim načelima“, ističe Selak.

„Da li je ovo najbolje rješenje? Vidjećemo. Potrebno je sprovesti bar dva izborna ciklusa da se vidi kako će funkcionisati.“

Prema njegovim riječima, odluka o "Viaductu" je vjerovatno pokušaj da se otkoči proces usvajanja budžeta na državnom nivou:

"Sada se stvaraju preduslovi za usvajanje budžeta institucija BiH jer je ‘Viaduct’ bio kamen spoticanja."

O trenutnim odnosima unutar vlasti BiH, Selak ne skriva zabrinutost.

"Vidimo da već neke stranke žele ponovno da se sjedne za sto", kaže Selak.

Na pitanje koje su to stranke, odgovara:

"Vidimo sve članice tamo, sve osim NIP-a, Naroda i Pravde, gdje šalju signale da se želi da se razgovara."

Podsjeća da vlast čine predstavnici ‘Trojke’ iz Federacije BiH, HDZ, SNSD i stranke okupljene oko SNSD-a.

"Međutim, tu postoje trzavice. Vidimo da gospodin Konaković uporno pokušava, uz podršku dijela međunarodne zajednice, da promijeni strukturu vlasti iz RS, da uvuče političke partije koje nemaju kapacitet da vrše vlast."

Ipak, smatra da je kriza u određenoj mjeri prošla:

„Vidimo da se neke stranke žele vratiti za sto. Sve osim Naroda i pravde (NiP) šalju signale da su spremne na razgovor.“

Upitan o pravnom procesu koji se vodi protiv predsjednika RS Milorada Dodika, Selak izražava skepsu:

„Ne može neko sa strane mijenjati krivični zakon. Zakone donose parlamenti. Nigdje u svijetu, ni u Evropi, ne postoji da neko sa strane izmijeni zakon i na osnovu toga se nekome sudi. Presuda, kakva god bila, pravno nije održiva.“

Tvrdi da nema osnova za eliminaciju Dodika iz političkog života:

„Ako su trojica sudija završili pravni fakultet, na osnovu čega će da osude čovjeka i eliminišu ga iz politike, a on ima najveću podršku građana?“

Kada je riječ o optužbama za navodni „državni udar“, Selak izdvaja ponašanje čelnih ljudi obavještajnog sektora

"Upravo gospodin Džuvo dao svoj doprinos, kada je rekao: ljudi, procjena službe je takva. Daj da spustimo tenzije"

Ne vjeruje da su strane sile bile uključene u konkretne događaje:

„Predstavnik OSA-e se postavio kao neko ko brani stabilnost. Lako je sjediti sa strane i potpaljivati. Nama treba mir.“

Govoreći o spekulacijama da bi Milorad Dodik mogao biti politički uklonjen, Selak upozorava da bi takav potez izazvao dugoročne posljedice:

„To bi izazvalo velike tenzije koje bi trajale godinama. Navodno, postoje dogovori unutar SNSD-a da Dodik odstupi, a Željka Cvijanović preuzme stranku.“

Dodaje da je Dodik, po njegovom mišljenju, čovjek spreman na kompromis:

„Nekad treba podići tenzije da bi se skrenula pažnja međunarodnoj zajednici da imovina entiteta pripada entitetima prema Dejtonskom sporazumu. Mislim da je to pozadina svega – pokušaj disciplinovanja predsjednika koji je stao u odbranu RS.“

Selak je bio predložen za ministra bezbjednosti, ali se povukao nakon što su, kako kaže, stranke iz „Trojke“ pokušale obstruisati njegovo imenovanje:

„Prošao sam sve provjere, ali kad sam vidio da bi moje imenovanje dodatno usložnilo odnose u BiH, odlučio sam da se povučem.“

Kao odbornik u Skupštini grada Banjaluka, Selak je kritičan prema gradskoj vlasti i gradonačelniku:

„Gradonačelnik se žali da ga Skupština blokira, ali stvarnost je drugačija. Građani ne mogu stupiti u kontakt s njegovim saradnicima. Grad nema vodu, nema dovoljno mjesta u vrtićima, javni prevoz je loš, a on investira 35 miliona KM u javnu rasvjetu.“

Na pitanje da li je investiciju u javnu rasvjetu aminovala Skupština grada, Selak priznaje da jeste.

"To je u prošlom sazivu da je bila neka odluka. Nemam ništa protiv novih tehnologija, nemam ništa protiv da neka kompanija to radi ali sam protiv da to rade ljudi sa strane. Dajte da rade naše firme iz Republike Srpske ili iz Bosne i Hercegovine."

Tvrdi da se u uslovima konkursa domaće firme zanemaruju:

„Za taj novac mogli smo izgraditi stambene jedinice za mlade, kupiti autobuse, riješiti vrtiće i parkinge. Moraju se znati prioriteti.“

Govoreći o političkim prelascima unutar lokalnih odbora, Selak kaže da ih ne iznenađuju:

„U Gacku smo raspustili odbor jer su pojedini odbornici pokušali da djeluju mimo organa stranke. Prelasci se dešavaju svima.“

Odnos s koalicionim partnerima, SNSD-om i Petrom Đokićem, opisuje kao korektan:

„Uvijek može bolje. Ima ponekad šumova, ali razgovaramo. Viđamo se na koalicionim sastancima.“