ADVERTISEMENT

On, zajedno sa zastupnicima Sašom Magazinovićem (SDP BiH) i Peđom Kojovićem (NS), na konferenciji za medije otkrio da su predložili izmjenu Zakona o zaduživanju, dugu i garanciji BiH.

"U taj zakon uvodimo termin arbitražne presude, a on ranije uopšte nije bio tretiran. On će biti u Članu 3., zajedno sa svim ostalim terminima, u Članu 42. kod obaveza vezano za vanjski dug uvodimo arbitražne presude, kao obavezu tretiranja kao i bilo koji drugi vanjski dug. Ovaj Zakon je direktno vezan za Zakon o finansiranju institucija i to u Članu 18., gdje tretira prioritete plaćanja. Trenutno se kao prvi prioritet navodi plaćanje vanjskog duga, a drugi su plaće i naknade. Mi uvodimo da su nakon plaća i naknada, kao drugi prioritet naglašavaju arbitražne presude", rekao je Hasanović.

Pravobranilaštvo BiH

Poručio je da se treba zapitati šta se dešava i u slučaju "Viaducta".

"'Viaduct' neće moći biti pokriven ovim zakonima, s obzirom da se presuda već desila. Na ovaj način mi govorimo o svim budućim presudama, 'Viaduct' ćemo morati riješiti na neki drugi način. Koncesije koje se daju na nivou općina i entiteta, na države se pojave kada postanu problem. Do tada mi ne znamo koliko je ko koncesija dao i na šta je sve dao. Što se tiče Pravobranilaštva BiH, htio bih da oni počnu raditi svoj posao, jer zakon je jasan. Ono što ja znam je da čekaju neke naloge Vijeća ministara BiH, koje oni ne trebaju davati. Niko ne treba davati naloge da radite svoj posao", zaključio je Hasanović.

Zastupnik Naše stranke u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Predrag Kojović izjavio je da su dva pitanja važna, a prvo je kako je moguće da arbitražne presude nisu bile obuhvaćene ranije zakonom.

Predrag Kojović (Izvor: Naša stranka)

"To je pravno neobjašnjivo, zajedno sa zaduženjima vanjskim i drugo pitanje je ko ima koristi od svakodnevnog rasta za 18 hiljada KM?! Bez obzira što se ovo ne odnosi na Viaduct, ja bih samo zaista želio da se zahvalim Saši Magazinoviću, kolegi i zamjeniku ministra Hasanoviću Muhamedu što su, iako svako rješenje kad na kraju pogledate izgleda savršeno i očigledno, ali ovo nije bilo tako jednostavno uraditi. Moralo se proći puno zakona i vidjeti koji se zakoni tiču ovih pitanja i oni su tu zaista odradili odličan posao i ja im se zahvaljujem", kazao je Kojović.

18.000 KM kamate svaki dan

Po pitanju rješavanja duga RS kompaniji "Viaduct" d.o.o. iz Portoroža danas je u Parlamentu BiH održana pres konferencija na kojoj se obratio zastupnik u Predstavničkom domu PS BiH Saša Magazinović.

On je istakao da je nekome u interesu da raste dug slovenačkoj kompaniji, gdje kamata na dnevnoj osnovi raste za 18.000 KM.

"Očigledno je da se ovdje dešavaju stvari koje u privatnom životu, kada neko ima dug, nikada ne bi uradio. Ako privatno lice ima presudu gdje ima finansijska kazna i neki rok da se plati, i neka kamata, šta radi u tom trenutku? Kopa i rukama i nogama da to uradi čim prije je moguće, da ne bi rasla kamata. Šta se dešava u slučaju "Viaducta"? Sve suprotno od toga. Dnevna kamata je 18.000 KM i umjesto da se slučaj rješava odmah, dešava se suprotno. Predlažu se kvazirješenja, a zapravo se kupuje vrijeme kako bi svaki dan 18.000 KM raslo. Na kraju će ovaj dug biti legalno plaćen. Ali, ne može se pobjeći utisku da je nekome cilj da to što će biti legalno plaćeno na osnovu presude, da to bude veći iznos. Ko će taj novac poslije podijeliti, to je na tužilaštvu da radi na tome", objasnio je Magazinović.

Saša Magazinović (Izvor: Facebook)

Magazinović je naglasio da prijedlozi Vijeća ministara BiH nisu dio rješenja.

"Ovo što je Vijeće ministara BiH predložilo, nije rješenje. Iz stavova Centralne banke, očigledno je da to nije rješenje. Očigledno je da nema velike sikiracije iz RS što im svaki dan dug raste za ovaj iznos i što će ga na kraju i platiti, o čemu postoji vrlo jasan ugovor", istakao je.

Zašto se ovo sve dešava? Iz dva razloga.

"Prvi je razlog zato što je to nečiji interes da raste dug, a tužilaštvo treba otkriti kome i zašto. Drugi razlog je zato što ne postoji sistem kako će se otplatiti dug po osnovu arbitražne presude, nego to zavisi od odluka prijedloga pojedinaca i prijedloga institucije", kazao je Magazinović.

Prepušteni smo na nečiju dobrovoljnu političku volju

Svaki put kada se desi arbitražna presuda, prepušteni smo na nečiju dobrovoljnu političku volju da predloži, ili ne predloži rješenje, kazao je Magazinović.

"Kako funkcioniše vraćanje dugova u drugim slučajevima. Vanjski dug funkcioniše na način da postoji jedan lijevak gdje se skuplja novac i dole je brana. Kada se novac skupi, onda se vraća dug na osnovu kredita. Kada se vrate svi krediti na štetu onoga koji je uzeo te kredite, diže se brana i novac ide entitetima, Brčko Distriktu BiH i svima drugima gdje treba. Sistem postoji kada je u pitanju vanjski dug, a sistem ne postoji kada je dug na osnovu arbitražne presude. Kada su u pitanju arbitražne presude, očigledno je da trpi neko ko nema veze sa tim dugom, u ovom slučaju BHANSA", kazao je Magazinović.

Magazinović je kazao da su predložena dva zakona koja bi tretirala pitanje rješavanja budućih vanjskih dugova Bosne i Hercegovine.

"Šta radi pravobranilaštvo? Pravobranilaštvo ima zakonske obaveze da uradi mnogo toga što nije urađeno. Šta mi radimo? Mi predlažemo izmjene dva zakona - Zakon o finansiranju institucija BiH i Zakon o izmjenama i dopunama zakona o zaduživanju, dugu i garancijama BiH. Predlažemo da sve buduće arbitražne presude, a moguće je da će ih biti, a moguće je da će biti velikog iznosa, ne prejudiciram, ali je moguće, tretiraju se kao vanjski dug. Nepostojeći sistem za isplatu duga po osnovu arbitražnih presuda se pomjera u onaj lijevak o kojem sam govorio, u postojeći sistem koji funkcioniše. U ovoj državi nema šta nije normirano, a ovo nije nikako. Zbog toga predlažemo ovo rješenje i smatramo da je jednostavno logično i da će se u slučaju presuda koristiti i drugi alati koji se vežu za vanjski dug", zaključio je Magazinović.