Premijer Federacije BiH Nermin Nikšić na današnjoj sjednici Fiskalnog vijeća odbio je inicijativu da se izmjenama Globalnog okvira fiskalnog bilansa, koje bi podrazumijevale preraspodjelu dobiti Centralne banke BiH, plaća dug BiH iz arbitražnog postupka "Viaduct" protiv BiH.
ADVERTISEMENT
Protiv je bio i ministar finansija Federacije BiH Toni Kraljević.
Fiskalno vijeće tako nije prihvatio zahtjev da izmijene fiskalni okvir kako bi bilo riješeno pitanje više od 100 miliona duga slovenačkom "Viaductu".
Naime, BiH samo po osnovu kamate, gubi dnevno dodatnih 9.570 eura, što je oko 287.000 eura u 30 dana, odnosno mjesečno.
Posljedica je to toga što je konačnom odlukom Arbitražnog vijeća u Vašingtonu, BiH obavezana da "Viaductu" isplati odštetu zbog raskida ugovora o koncesiji za izgradnju hidrocentrala na Vrbasu.
BiH je taj spor izgubila još 2022. godine, a Borjana Krišto, predsjedavajuća Vijeća ministara BiH, rekla je nedavno da je odluka praktično pravosnažna.
S obzirom na to da Vlada Republike Srpske nije željela da isplati dug, pravni zastupnik "Viaducta" je tražio pljenidbu objekata Centralne banke BiH u Banjaluci, Mostaru i Brčko distriktu sa ciljem naplate dugovanja.
Štaviše, ugovor o dodjeli koncesija sa preduzećem HES Vrbas, koje je u vlasništvu "Viaducta", potpisan je još 2004. godine i bila je planirana izgradnja dvije hidroelektrane, ali je raskinut nakon što je Vlada dodijelila koncesiju za izgradnju Hidroelektrani Bočac 2.
Nakon toga, "Viaduct" je tužio BiH i dobio spor, a Republika Srpska, odnosno BiH, sada je dužna da plati više od 110 miliona KM.
Odluka, koja se odnosi na pljenidbu objekata Centralne banke, još nije konačna, ali se pojavio novi problem, koji se odnosi na mogućnost da BiH izgubi vazdušni saobraćaj.
Poruka Nikšića
Naknadno se na svom Facebook profilu oglasio i Nikšić:
"Ministar Kraljević i ja smo glasali protiv oba prijedloga za namirenje duga RS prema Viaductu d.o.o Portorož, a pošto sam jedini Bošnjak onda se moj glas tretira kao veto. Na stolu su bila dva prijedloga, prvi je podrazumijevao da se iz sredstva od 200 miliona KM dobiti Centralne banke koja su prethodno bila planirana za transfere entitetima, u omjeru 2/3 Federacija 1/3 Republika Srpska izdvoji 110 miliona za isplatu obaveza prema arbitražnoj presudi u predmetu Viaduct d.o.o. Portorož, dakle 73 miliona na teret Federacije, a 37 miliona na teret stvarnog dužnika. Drugi prijedlog je podrazumijevao da se okvir za institucije Bosne i Hercegovine poveća za 68 miliona KM i to tako da ukupan okvir iznosi 1.638.500.000 KM, gdje bi izvor finansiranja bio iz prenesenog viška/finansijskog rezultata iz 2024. godine", napisao je.
Dodao je da smatra da je bilo neozbiljno ponuditi dvije varijante u kojima niti u jednoj nije planirano plaćanje duga prema Viaductu od strane RS nego od Bosne i Hercegovine pri čemu bi Federacija plaćala u prvoj varijanti sama dvije trećine duga, a u drugoj bi se dio od te 2/3 prelio i na kantone.
"Za mene je to bilo neprihvatljivo. Naravno da Vijeće ministara može tražiti od Predsjedništva ili Parlamenta Bosne i Hercegovine da kroz budzet preuzmu plaćanje na teret Bosne i Hercegovine, ali i u tom slučaju opet bi dvije trećine platila Federacija. Sumnjam da će za takav prijedlog biti podrške i u Predsjedništvu BiH i u Parlamentu. Što se tiče sjednice Fiskalnog vijeća, ministar Kraljević i ja glasali smo protiv oba prijedloga, tako da prvi prijedlog nije prošao zbog veta, dok drugi prijedlog svakako ne bi prošao jer nije imao podršku ni iz Vijeća ministara", zaključio je.