ADVERTISEMENT

"Međunarodna zajednica ima 'nekoliko instrumenata' u Bosni i Hercegovini, kao što je demilitarizovani distrikt Brčko. Međunarodne trupe bi tu mogle igrati odlučujuću ulogu", rekao je on u intervjuu za APA.

Inzko je kazao da snažno međunarodno prisustvo u sjevernobosanskom Distriktu Brčko moglo bi "paralizirati" život u zapadnoj polovini Republike Srpske, koja uključuje i njenu prijestolnicu Banjaluku, jer više ne bi imala direktnu kopnenu vezu sa Srbijom.

Kako bi spriječio ratnu opasnost, pozvao je i na "još jače prisustvo vojnika EUFOR-a u cijeloj zemlji. Podsjetio je da poslije rata u Bosni i Hercegovini je bilo 60.000 vojnika.

"To više nije moguće niti potrebno, ali povećano, vidljivo prisustvo jeste”, rekao je Inzko, koji nije naveo nikakve konkretne brojke u vezi s tim. Rekao je da je "sretan i zahvalan" što EUFOR već povećava svoje prisustvo. Snage trenutno broje oko 1.000 vojnika, a Austrija je najveća država koja daje trupe sa 227 vojnika.

“Evropska strana ni u kom slučaju ne smije usvojiti politiku smirivanja, politiku popuštanja i daljih ustupaka prema Dodiku”, naglasio je diplomata. "Previše puta smo napravili ovu grešku. To se odnosi i na šefove vanjske politike EU (Javiera) Solanu i (Catherine) Ashton. Dodiku je haos, sukobi i prijetnje, a da bismo ga umirili, uvijek popuštamo. Ne ovaj put, molim. Jer oni koji žele da razaraju državu moraju očekivati ​​posljedice", naglasio je.

Inzko je bio visoki predstavnik međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini od 2009. do 2021. godine. Od samog početka naišao je na neprijateljstvo Dodika, koji mu je poslao na hiljade razglednica s natpisom “Inzko, idi kući”, a neke od njih i s rukom ispisanim prijetnjama smrću, navodi list. Inzko vidi malo manevarskog prostora za Dodika, koji se trenutno traži po potjernici nakon presude Suda BiH.

"Rekao bih da Balkan trenutno nije ruski prioritet, ali Rusija veoma pomno prati dešavanja tamo", rekao je Inzko. Dodik ima i “loše sreće” sa SAD. "Uvezao je crvenu bejzbol kapu, a njegova službena rezidencija bila je osvijetljena Trumpovim sloganima i američkom zastavom, ali republikanski državni sekretar Marco Rubio je više puta potvrdio nepovredivost granica Bosne, kao što su republikanci Bush stariji i Bush mlađi učinili prije njega."

“Prema mom mišljenju, neće biti oružanog sukoba, ali su mogući izolovani, ograničeni incidenti”, rekao je Inzko na pitanje o trenutnoj ratnoj opasnosti u Bosni i Hercegovini. Ali ljudi u zemlji su trenutno uplašeni ili neorganizovani. U četiri godine otkako sam napustio Sarajevo, “nikada nisam primio toliko poziva kao sada”, rekao je 75-godišnjak. “Neki su već spakovali kofere.”

Austrija se ponaša “veoma oprezno” u Bosni i Hercegovini i šalje svoje vojnike samo tamo gdje je to odobrilo Vijeće sigurnosti UN-a. On je izrazio zahvalnost novoj ministrici vanjskih poslova Beate Meinl-Reisinger (NEOS), koja se trenutno nalazi u Sarajevu, na njenim nedavnim "kristalno jasnim riječima" o Bosni i Hercegovini. "Nema podjele zemlje i oslabljivanja vladavine prava! Nema neutralnosti", rekao je on aludirajući na razmišljanje Meinl-Reisinger o uvođenju sankcija Dodiku. Balkan ne smije “postati crna tačka na mapi”, naglasio je Inzko. “Mir na Balkanu znači i mir u Austriji.”

Inzko je izrazio skepticizam u pogledu ideja za političku stabilizaciju Bosne i Hercegovine brzim pristupanjem EU. "Stanovništvo bi ovo zaslužilo, ali neki političari ne bi. Međutim, jedan od načina da se izbjegne ratna prijetnja bilo bi masovno prisustvo međunarodnih snaga", rekao je Inzko. Bila je “ogromna greška” poslati međunarodne sudije i tužioce kući. To je trebalo da se desi tek nakon što je zemlja održivo stabilizovana, rekao je, praveći poređenje sa okupacijom Austrije posle Drugog svjetskog rata. Međunarodnog predstavnika također treba zadržati. To je “dio delikatne ravnoteže predviđene Dejtonskim sporazumom”.

Visoki predstavnik je “utoliko jači što više podrške dobija od međunarodne zajednice”, rekao je Inzko. I sam je ponosan što je tokom svog mandata "odbranio i ojačao" nacionalne institucije kao što su Ustavni sud, Centralna banka, izborna vlast, pravosuđe i granična policija. Bilo je “malo podrške” kada je iskoristio svoja ovlaštenja da donese zakon o negiranju genocida nakon što su Radovan Karadžić i Ratko Mladić pravosnažno osuđeni za genocid u Srebrenici.

Inzko je u intervjuu opisao i kako je došao do svoje odluke u vezi sa zakonom, za koji je rekao da je “dužan više od 8.000 ubijenih mladih i odraslih ljudi”. “Otišao sam u Srebrenicu u 5 sati ujutro, imao sastanak sa mrtvima i potpisao zakon u podne u Sarajevu”. Čak ga je i tadašnji komesar za proširenje EU Oliver Varhélyi optužio za destabilizaciju, “ali sam i dalje ponosan na zakon koji kriminalizira i veličanje ratnih zločinaca”.