ADVERTISEMENT

Više od 200 legitimno izabranih sabornika, među kojima su članovi HDZ-a 1990, HNP-a, HDS-a i HSS-a, odlučilo je da ne učestvuju u radu, a tome su se pridružile i Hrvatska republikanska stranka (HRS), te Ramska narodna stranka (RNS) koje se već ranije distancirale od HNS-a.

Čelnici HDZ-a 1990, HNP-a, HDS-a i HSS-a u zajedničkom saopćenju istaknuli su niz problema koji su doveli do njihove odluke među kojima su nepoštivanje usvojenih deklaracija, nerealiziranje donesenih rezolucija i strategija, pretvaranje HNS-a u okvir za očuvanje monopola HDZ-a BiH, nedonošenje izmjena Izbornog zakona o legitimnom predstavljanju i izostanak drugih ključnih reformi, te uzurpacija pozicije predsjednika Glavnog vijeća HNS-a, piče Hercegovina.info.

Zbog navedenog, smatraju nužnim redefiniranje načina rada i odlučivanja unutar HNS-a kako bi se institucija vratila svojoj izvornoj svrsi – zaštiti interesa hrvatskog naroda u BiH.

"Svjesni političkih odnosa u BiH, od separatizma do unitarizma, smatramo potrebnim otvoreno i žurno razgovarati o svemu navedenom, uz međusobno uvažavanje i odgovornost prema našem narodu," poručili su predsjednici stranaka: Ilija Cvitanović (HDZ 1990), Ivan Vukadin (HNP), Ivo Tadić (HDS) i Mario Karamatić (HSS).

Hrvatska republikanska stranka (HRS), koja je do 2019. godine bila aktivna u radu HNS-a, također je odlučila ignorirati poziv na zasjedanje, optužujući vodeće strukture za autokratsko vođenje institucije i korištenje HNS-a u lične svrhe.

"Ova institucija odavno je izgubila svoju ulogu krovnog političkog tijela Hrvata u BiH i postala alat u rukama pojedinaca koji njome upravljaju u skladu sa svojim privatnim interesima. Kada smo 2021. godine ponudili dokumente i prijedloge reforme, to nam je onemogućeno na krajnje autokratski način," stoji u priopćenju HRS-a.

HRS je u svom priopćenju postavio niz pitanja koja, prema njihovom mišljenju, razotkrivaju pravo stanje unutar HNS-a:

Je li zajedništvo uništavanje biračkih listova i izborna krađa?

Jesu li zajedništvo prijetnje i otkazi zbog političke pripadnosti?

Je li nacionalni interes koalicija s DF-om Željka Komšića i podrška dužnosnicima koji su sudjelovali u ratnim zločinima protiv Hrvata?

Je li nacionalni interes srozavanje ugleda Sveučilišta u  Mostaru i pretvaranje institucije u politički servis?

Jesu li nacionalni interes netransparentne koncesije i privatizacija obradivog zemljišta kroz političke veze s Banja Lukom i Kinom?

HRS je naglasio da poštuje instituciju HNS-a, ali ne i ono što je ona postala: "Ne želimo dijeliti stol s onima koji žive od borbe za status quo jer drugi način političkog djelovanja ne poznaju, niti žele upoznati."

Najava bojkota 12 zasjedanja HNS-a jasan je pokazatelj dubokih podjela unutar političkog tijela koje bi trebalo predstavljati jedinstvene interese Hrvata u BiH. Stranke koje odbijaju učestvovati u radu zasjedanja ne osporavaju potrebu za postojanjem HNS-a, ali zahtijevaju njegovu potpunu reformu i demokratizaciju.

Ostaje za vidjeti hoće li vodstvo HNS-a prepoznati potrebu za promjenama ili će nastavak ovakvog funkcioniranja dodatno produbiti podjele unutar hrvatskog političkog korpusa u BiH, piše Hercegovina.info.