ADVERTISEMENT

Nakon završene sjednice, Ustavni sud je donio odluku o predmetu U-20/24, odnosno o Pravilniku o nastavnom planu i programu za osnovni odgoj i obrazovanje entiteta Republika Srpska, u kojem se navodi da udžbenik iz Historije za deveti razred osnovne škole, u dijelu teme "RS i odbrambeno-otadžbinski rat", nije u skladu sa članom I/2. i članom III/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine.

Kao takav, suprotan je standardima iz Okvirnog zakona o visokom obrazovanju u Zajedničke jezgre kao odluka institucija Bosne i Hercegovine.

Ustavni sud Bosne i Hercegovine ponovio je stav da Okvirni zakon o osnovnom i srednjem obrazovanju predstavlja osnovni normativni instrument kojim država reguliše oblast obrazovanja na opšti i principijelan način, dok se federalnim jedinicama prepušta da tu oblast regulišu preciznije, ali u skladu sa državnim zakonom. Prema Okvirnom zakonu, obrazovanje u BiH treba biti zasnovano na vladavini zakona, poštovanju ljudskih prava, razvijanju svijesti o pripadnosti državi BiH, kulturnoj samosvijesti, jeziku i nasljeđu, uz podržavanje različitih kultura, jezika i vjeroispovijesti učenika, te razvijanju tolerancije na različitost, multiperspektivnosti, otvorenosti, kritičkog mišljenja i razumijevanja konteksta.

Međutim, Ustavni sud primjećuje da nastavni programi u RS, posebno oni koji se odnose na temu "RS i Odbrambeno-otadžbinski rat", ne ispunjavaju ove kriterije. Teme koje se odnose na RS i srpski narod obuhvataju veći dio nastavnog plana i programa, čime se isključuju perspektive pripadnika drugih etničkih grupa, što nije u skladu sa Okvirnim zakonom.

Ustavni sud naglašava da obrazovni sadržaji, posebno oni koji se odnose na historiju i društvo, moraju biti usklađeni sa pravnim normama i demokratskim vrijednostima kako bi se spriječile diskriminacija, ideološka manipulacija ili indoktrinacija djece. Navedeno je da obrazovanje ima ključnu ulogu u oblikovanju društvene svijesti i poštovanju vladavine zakona. Nenavođenje presuda o genocidu i ratnim zločinima u odgovarajućem kontekstu u udžbenicima trivijalizira te zločine i negativno utiče na proces pomirenja.

Prikazivanje Ustavnog suda na način kako je učinjeno u udžbeniku podriva povjerenje u pravni poredak države. Isticanje "9. januara" kao Dana RS, korišćenje sintagme "zajedničke institucije" za institucije BiH bez poveznice sa konačnim i obavezujućim odlukama Ustavnog suda, te navođenje da su odluke Kancelarije visokog predstavnika i Ustavnog suda BiH "protiv interesa RS", narušavaju svijest o pripadnosti BiH, što je u suprotnosti sa ciljevima obrazovanja iz člana 3. Okvirnog zakona.

Stoga, Ustavni sud zaključuje da način na koji je napisan nastavni program, u dijelu koji se odnosi na period od 1992. do 1995. godine, ne zadovoljava standarde iz čl. 2, 3, 36. i 42. Okvirnog zakona i Zajedničke jezgre.