Ukoliko biste imali "viška" 5.000-15.000 KM u šta biste ih uložili? Nedovoljno za atraktivnu nekretninu, a da li je i za pokretanje vlastitog biznisa, ulaganje u fondove ili kupovinu akcija na berzama?
ADVERTISEMENT
"Najmanje se isplati držati novac u obliku depozita", kaže ekonomista Marko Đogo.
"Depozit kod nas nosi dosta nisku kamatnu stopu. Dugoročni depozit nosi nešto veću, pa je moguće ako oročite novac na nekoliko godina možda i dobiti 3 do maksimalno 3,5 posto kamate, a ako idete na nešto što je po viđanju ili do godinu dana, to je od 0 kamatne stope do 1 ili malo više od 1 posto. To je svakako ispod nivoa inflacije. Na taj način se praktično ne štiti kupovna moć od inflacije", ističe Đogo.
Prof. dr Marko Đogo (Izvor: FB)
Uprkos tome, depoziti u Bosni i Hercegovini rastu i prema posljednjim podacima, ukupni depoziti domaćih sektora na kraju novembra 2024. godine iznosili su 33.26 milijardi KM, što je za 234.9 miliona KM više u odnosu na oktobarski izvještaj Centralne banke BiH.
"Nije to samo štednja stanovništva, već ukupna u BiH, ali stanovnici čine najveći dio toga. To pokazuje da zapravo u BiH ima para. Međutim, problem je to što ljudi očigledno nemaju gdje da investiraju, pa drže pare u bankama iako tu gube novac. Efektivna kamatna stopa koju dobijaju je u principu negativna, jer imaju troškove održavanja, troškove platnog prometa itd. Tako da efektivno imaju negativnu kamatnu stopu, tj. plaćaju bankama da im drže novac. Tako da je logično pitanje zbog čega se ljudi nelogično ponašaju? Jednostavno, nemaju mnogo alternativa", kaže ekonomista Muharem Karamujić.
Tržište kapitala u BiH
Alternativa čuvanju novca u bankama bi mogla biti kupovina akcija, ali Karamujić ističe da tržište kapitala kod nas nije razvijeno.
Na kupovini akcija ili obaveznica je ipak moguće zaraditi, naglašava Đogo, iako dodaje da je nezahvalno davati sugestije i garantovati za "tuđi novac", kada postoji mnogo faktora van uticaja ekonomista i države koji utiču na stopu povrata.
"Ali postoji mnogo alternativa u odnosu na prosto držanje novca u obliku depozita. U BiH je čitav niz uspješnih preduzeća koja su akcionarska društva i jedan dio akcija se može kupiti. Svjedoci smo da je preduzeće sa najvećom dobiti u BiH u prošloj godini bio Mtel, sa oko 330 miliona KM dobiti. Oni redovno isplaćuju dividendu. Čini mi se da je stopa povrata posljednji put kada sam provjeravao bila oko 10 posto, što je čak i za evropske i svjetske standarde visoka povrat. Tako da bi to bila svakako jedna od alternativa koja bi se mogla preporučiti. Takođe smo vidjeli da su obveznice Republike Srpske i stare devizne štednje i ratne štete nešto što nosi manji rizik od investiranja u akcije. I one su donosile sasvim solidnu stopu povrata, odnosno u ovom slučaju kamatnu stopu praktično. To je išlo do oko 10% godišnje", dodaje Đogo.
On naglašava i da će građanima vjerovatno biti zanimljive narodne obveznice koje je najavila Republika Srpska.
"Nudiće kamatnu stopu od 3 do 5% što je svakako mnogo više nego u bankama. Rizik je vjerovatno i niži nego držati novac u bankama. Tako da je to jedna ozbiljna alternativa", dodaje Đogo.
Investiranje u globalne poslovne gigante
Investicioni menadžer i direktor kompanije "Adventis Broker" Branko Kecman pojašnjava da se pored akcija, može ulagati i u određene fondove, posebno u inostranstvu.
"Tu su ETF-ovi, znači fondovi koji su povezani s određenim indeksima i takve investicije donose daleko veće prinose nego čuvanje novca u bankama. Međutim, narod se plaši da investira na taj način zbog neznanja. U našem školskom sistemu ne izučava se finansijska pismenost, niti se o tome priča u porodicama, kao u nekim drugim zemljama koje su već dugo u tome", kaže Kecman.
Branko Kecman (Izvor: Ustupljena fotografija)
On dodaje da za razliku od oročavanja sredstava, investiranje u, na primjer obveznice, donosi fleksibilnost u odlučivanju o zaradi, jer u svakom trenutku možete da podignete svoj novac.
"Što se tiče investiranja u inostranstvo, prvenstveno govorimo o berzama u SAD-u. Posljednjih 70 godina prosječan prinos je između 8 i 9 posto. Tu ljudi postaju suvlasnici najvećih svjetskih kompanija, koje imaju najbolje pozicije na tržištu, koje zapošljavaju najbolje kadrove i koje imaju najveću moć u upravljanju svijetom. Dakle, postoje svi uslovi da i naši građani mogu to da rade i nema nikakve razlike između naših ljudi i ljudi koji žive u Evropi", ističe Kecman.
Ilustracija (Izvor: Pexels)
"100 KM je minimalni iznos", pojašnjava Kecman i dodaje da je ključno uraditi raspodjelu ulaganja.
"Kako narod kaže, ne treba držati sva jaja u istoj korpi. Ljudi kupuju stanove koje i ne mogu izdavati. I kad ga izdate, mi smo pravili računicu od 2002. godine o tome kolika je bila cijena stana u Banjaluci, za koliko se može izdati i sve kada smo izračunali, troškove održavanja i sve, na kraju, sa sadašnjim cijenama, prinos nije prelazio 4 posto godišnje. Tu imate i muku sa podstanarima, da li će nešto platiti ili neće.
Kada ulažete na berzi, nema muke. Nema trošenja dodatnog vremena. Vi date nalog i završite. Sa druge strane, ukoliko vam trebaju pare, vi za 7 dana imate novac, a kada je riječ o stanu, ne znam kakav i na kojoj lokaciji možete unovčiti za 7 dana. Ne možete, jer morate pronaći kupca, otići kod notar, potpisati ugovor, otići u banku...", kaže Kecman.
Samozapošljavanje ili dodatni posao
Investiranje na inostranim tržištima kapitala preporučuje i ekonomista Muharem Karamujić, ali dodaje da građani ne trebaju isključiti ni mogućnost pokretanja vlastitog biznisa.
"Preporučio bih da se prvo ljudi organizuju, sarađuju i sakupe novac... Mi u Bosni i Hercegovini imamo mnogo mogućnosti, jer uvozimo mnogo toga što bi se jeftinije moglo proizvesti u BiH. Neke od tih mogućnosti su i banalne, na primjer proizvodnja papira za štampanje, proizvodnja sokova, vode, određenih prehrambenih namirnica i slično. Naši ljudi su izuzetno sposobni i treba da razmisle o poslovnim aktivnostima. Ideje su tu i najjednostavnije je u voćnjaku ubrati voćke koje vas udaraju u nos", kaže Karamujić.
Prof. dr Muharem Karamujić (Izvor: YT/PrintScreen)
U tom kontekstu savjetuje i da je pametno razmisliti o kupovini poljoprivrednog zemljišta.
"Zemlja nikad nije bila jeftinija. Budućnost je definitivno u organskoj proizvodnji hrane, a BiH tu ima mnogo komparativnih prednosti. Imamo prazna sela i regione, tu se ne može promašiti", ističe Karamujić.
(Ne)isplative investicije
Ekonomista Marko Đogo tvrdi da ono u šta nije baš pametno ulagati jeste nakit, a i da su kriptovalute veoma rizične...
"Sam zlatni nakit ne donosi neku stopu povrata, zato što se on prodaje kao ukrasni predmet, čija cijena nije jednaka količini zlata koja je ugrađena u taj predmet. Tu se više može posmatrati investiciono zlato, što je opet jedna vrsta akcija. I kod nas je moguće investirati u investiciono zlato, ali to je čista špekulacija. Dakle, to je isto kao i investiranje u Bitcoin ili neke slične alternative. Ako gledate posljednjih pet ili deset godina, jeste zabilježen nevjerojatan porast cijene investicionog zlata, Bitcoina i sličnih kvazi valuta, ali to je čista špekulacija. Ne mogu davati savjete koji su u toj mjeri naslonjeni na špekulacije.
Ja sam malo tradicionalniji i volim da se poveže vrijednost neke finansijske aktive sa ishodišnom aktivom, sa poslovanjem kompanija koje stoje iza emisije hartija od vrijednosti. Ja uvijek preporučujem investiranje u kompanije koje prave dobre rezultate. Od njih možete očekivati i siguran povrat kod obveznica i porast vrijednosti akcija, pa je onda to i kapitalna dobit. Možete prodati akcije kompanija koje rastu, skuplje nego što ste ih kupili", zaključuje Đogo.