ADVERTISEMENT

Sa druge strane, smanjen je broj sklopljenih brakova. U 2023. godini je “sudbonosno da” reklo 17.024 para, dok su godinu ranije sklopljena 403 braka više, odnosno, 17.427, rekli su za Euronews BiH iz Agencije za statistiku BiH.

Više od polovine razvedenih je nakon pet i više godina braka. U brojkama, to je 2.159, dok su 123 sklopljena baka razvedena u manje od godinu dana zajedničkog života supružnika.

Prema konačnim podacima iz 2023. godine, najviše su se razvodili supružnici između 40 i 49 godina, i to 904 muškarca i 825 žena starosti između 40 i 49 godina.

Adovkat Marko Majstorović za Euronews BiH kaže da praksa prati podatke Agencije za statistiku BiH. Naime, u 2023. godini broj zahtjeva za pokretanje brakorazvodnih parnica dostavljenih njegovoj advokatskoj kancelariji jeste u blagom porastu.

Zvanični i nezvanični razlozi

Majstorović je rekao da su zvanični razlozi uvijek isti, a to su da je brak izgubio svrhu i da je zajednički život postao nepodnošljiv, zbog čega se i razvod traži u sudskom procesu.

“Ali to su samo zakonske formulacije, koje se moraju ispuniti, zbog čega se i upotrebljavaju u sudskim sporovima. Stvarno stanje ostaje u pozadini i u posljednjem periodu uglavnom ukazuje na probleme jednog od bračnih supružnika sa zavisnošću, najčešće alkoholni opijati i kocka, ili probleme oko načina odgoja i vaspitanja zajedničkog djeteta ili zajedničke djece. Unutar tih razloga, uglavnom, na vidjelo izađe nedostatak komunikacije bračnih supružnika zbog različitog načina života i ‘prebrzog’ ulaska u bračnu zajednicu. Uplitanje porodica bračnih supružnika u brak uglavnom samo dodatno ‘podgrije’ već načete probleme i svakako ne doprinosi izmirenju bračnih supružnika, pa je i to jedan od razloga za razvod braka. Tek nakon svih ovih faktora i razloga za razvod braka stavio bih kao dodatne razloge nasilje u porodici, koje je uvećano nakon perioda korone, preljubu i ekonomski faktor”, istakao je Majstorović.

Što se tiče godina supružnika koji se odluče za razvod, Majstorović kaže da su to uglavnom starosne strukture od 30 do 45 godina starosti.

“To se nije mnogo mijenjalo u odnosu na ranije podatke sa kojim raspolažemo i činjenicu da parovi kasnije stupaju u brak. Ono što se promjenilo jeste veći broj vanbračnih zajednica unutar kojih se traži pravna zaštita. Takođe, ima više brakorazvodnih parnica i tokom brakova koji su duže trajali (pet ili više godina) i tu se osjeti blagi porast statistike, ali i manje trpljivosti bračnih supružnika. U ovim slučajevima okupiranost poslovima jednog ili oba bračna surpužnika dovodi do čestih bračnih razmirica i u konačnici razvoda braka. U tim situcijama odnosi supružnika naprosto ‘zahlade’”, smatra advokat Majstorović.

On kaže da se ne može predvijdeti hoće li u 2024. godini, kada se prikupe podaci, biti povećan ili smanjen broj razvoda, ali ističe da je nesporno da se supružnici sada, uz dostupnost svih informacija i trenutnog moralnog pogleda na instituciju braka, brže i lakše odlučuju na razvod, nego što je to ranije bila situacija.

Nedostatak empatije i razumijevanja

O razlozima razvoda braka pričali smo i sa sociologom Biljanom Milošević koja je za Euronews BiH istakla da razvod nije nimalo prijatna stvar ni za jednu osobu koja se nađe u tim prilikama ili neprilikama, a razlozi za okončanje bračne zajednici su brojni.

“Tu je problem u međuljudskoj komunikaciji, u stvari međuljudskim odnosima, koji je u principu višeslojan. Dakle, ne možemo reći koliko god su sve te situacije, odnosno priče, slične, svaka nosi neku svoju boju, notu, što bi se reklo. Uglavnom, nedostaje empatije među ljudima, razumijevanja, komunikacija je vrlo površna”, ističe Miloševićeva.

Kaže da se u obzir može donekle uzeti i nepromišljenost oko ulaska u takvu vrstu odnosa, s obzirom da se ljudi vrlo često “zalete” u brak. Osim toga, neke bračne zajednice se kreiraju na temelju kalkulacije.

"Znamo kako to obično završi, nije pravilo, ali obično završi kako bi to trebalo završiti. Ali gledajući generalno, u smislu da se izvuče neki zajednički sadržilac za sve te priče, to bi bile ekonomske prilike, migracije, nerazumijevanje, nepovoljna situacija u smislu društvenih okolnosti. To dodatno stvara tenzije i u okviru bračnih zajednice i negdje se ‘preliva’ u intimne kutke, utiče na porodičnu klimu, koja stvara tenzijske situacije. Ali mislim da je ključ svega komunikacija i iskrenost, koje u principu sve više manjka”, smatra Miloševićeva.

Komentarišući podatak da je najviše razvedenih osoba između 40 i 49 godina, Miloševićeva ističe da je tu bitno koliko su trajali ti brakovi. Dodaje, pak, da je nezgodno i nezahvalno govoriti uopšteno na ove teme, koliko god je slična situacija, svaki razvod je opet priča za sebe.

“Pitanje je koliki je njihov bračni staž, u kojim godinama su stupili u bračnu zajednicu, da li su bili ostvareni ili neostvareni. Kad kažemo ostvareni, tu mislimo da li su završili svoje obrazovanje, imali zaposlenje, neku materijalnu sigurnost i stabilnost u počecima svoje bračne zajednice. Pretpostavljam da su se ljudi uspjeli situirati i riješiti svoja neka egzistencijalna pitanja, da su ‘svoji na svome’, prosto rečeno. Međutim, tu dolazi i do razotkrivanja, demistifikacije druge osobe, partnera, da to nije prava slika onoga kako žele da žive život”, navodi sociolog za Euronews BiH.

Nasilje u braku

Druga stvar, koju ne smijemo zanemariti, nažalost jeste puno nasilja, gdje žene još uvijek puno trpe u partnerskim zajednicama.

“U početnim godinama bračne zajednice, možda se negdje i prelazi preko nekih stvari kao što su ljubomorni ispadi i scene, sve to treba negdje naglasiti i podvući. Možda su ljudi i žene, pogotovo žene, bili strpljiviji u nadi da će riješiti neke probleme. Međutim, kako godine prolaze, vrijeme prolazi, jasno vam je da svi na neki način progledaju. I zato su u tim nekim zrelim godinama ljudi potegnuli raskid bračne zajednice”, navodi Miloševićeva.

Ona kaže da svaki razvod ostavlja ožiljak na svima koji su povezani sa njim, dok su sa druge strane razvodi u pojedinim situacijama nužda, jer niko ne treba da trpi negativne i loše odnose u bračnoj zajednici.