Na današnji dan 1872. godine, puštena je u saobraćaj prva pruga u Bosni i Hercegovini. Bila je to pruga normalnog kolosjeka od Banje Luke do Dobrljina (101,6 km), izgrađena kao dio Carigradske magistrale koja je, prema planovima Turske, trebala povezati Carigrad s Bečom.
ADVERTISEMENT
Sredinom 1869. godine austrijski stručnjaci su stigli u Bosnu i počeli sa radom na trasiranju pruge od Dobrljina preko Banje Luke, Jajca, Sarajeva do Goražda. Trasiranje pruge kroz Bosnu bio je jedan od najkompleksnijih tehničkih zadataka.
U proljeće 1871. godine započela je izgradnja pruge od Dobrljina do Banje Luke. Prva pruga u Bosni i Hercegovini puštena je u saobraćaj 24. decembra 1872. godine. Na pruzi je izgrađeno 13 mostova, od kojih su dva bila željezna. U ložionici u Banjoj Luci bilo je 5 lokomotiva. Dvije su bile izrađene u fabrici Hanomag u Hanoveru u Njemačkoj, a tri u fabrici Tubize u Belgiji.
Željeznička stanica Dobrilj (Izvor: Wikimedia)
U prvoj fazi izgrađene pruge, stepen tehničke ispravnosti bio je na najmanjem mogućem tehničkom nivou i jedva je zadovoljavao minimum za bezbjedno odvijanje saobraćaja. Poluprečnici krivina iznosili su 30 metara, uspon i do 16 promila, a gornji stroj je izrađen od slabih šina tipa VI, težine 13,5 kg/m i dužine 7 metara (za poređenje, danas su standardne šine tezine 49 kg/m i 90m duzine).
Poseban problem su bile skretnice, tzv. "ciganke", koje su kovači izrađivali na licu mjesta bez podloženih pločica i sa vrlo lošim sastavima. Vozni park se sastojao od malih lokomotiva i vagona. Lokomotive su imale jačinu 20 do 40 konjskih snaga, a otvoreni vagoni zvani "loris" imali su nosivost dvije tone. Kvačenje vagona bilo je primitivno i uslijed krutih veza, često je dolazilo do kidanja vozova u krivinama.
Saobraćaj na pruzi Banja Luka-Dobrljin obustavljen je 14. novembra 1875. godine zbog nedovoljnog broja putnika i roba koje su se prevozile željeznicom. Tako je završena trogodišnja eksploatacija prve bosanskohercegovačke pruge, koja je nakon toga rapidno propadala.
Željeznica u BiH 1892. (Izvor: Wikimedia)
Nakon Berlinskog kongresa 1878. godine Bosna i Hercegovina dolazi pod vlast Austro-Ugarske monarhije. Austrougarske vlasti su odlučile da se uspostavi saobraćaj na pruzi Banja Luka-Dobrljin. Pruga je popravljena, a saobraćaj od Banje Luke do Prijedora uspostavljen je 1. decembra 1878. godine, a do Dobrljina 24. marta 1879. godine.
Pruga je dobila naziv "Carska i kraljevska vojna žaljeznica Banja Luka-Dobrljin". Osim za potrebe vojske, željeznica je bila dostupna i za civilno stanovništvo. Tada su izgrađene i nove stanične zgrade, kao i magacini i magacinske utovarno-istovarne rampe.