U vremenu kada mnogi pričaju o "zelenoj transformaciji", "ekološki održivom poslovanju" i "zelenoj agendi" ili "zelenom putu", bitnu ulogu bi mogle odigrati i zelene obveznice.
ADVERTISEMENT
Zelene obveznice su specifična vrsta dužničkih finansijskih instrumenata koje emituju vlade, gradovi ili kompanije s ciljem prikupljanja novca za finansiranje projekata koji imaju pozitivan uticaj na životnu sredinu. To mogu biti projekti obnovljivih izvora energije, energetske efikasnosti, održivog transporta, zaštite životne sredine i slično.
Ekonomista Miloš Grujić u razgovoru za Euronews BiH objašanjava kako funkcionišu ove obveznice i da li zaista mogu biti jedan od alata ekološke održivosti. On ističe da je suština da se sredstva prikupljena prodajom zelenih obveznica isključivo koriste za finansiranje unaprijed definisanih zelenih projekata.
“Funkcionišu tako što emitent prodaje zelene obveznice investitorima odnosno institucionalnim investitorima kao što su investicioni fondovi, banke i osiguravajuća društva ali i manji ulagači kao što su privredna društva pa i građani. Emitenti su dužni da redovno izvještavaju o tome kako je utrošen novac i na koji način su projekti doprinijeli zaštiti životne sredine. Primjer za ovo može biti projekat solarne energije u Nemačkoj, gdje je dobijeni novac od zelenih obveznica korišten za izgradnju solarnih farmi”, rekao je Grujić za Euronews BiH.
Zelene obveznice bi imale pozitivan uticaj i na BiH
On ističe da zelene obveznice igraju važnu ulogu u svakom finansijskom sistemu, pa i u Evropskoj uniji. One su jedan od glavnih alata za prikupljanje novca privatnog sektora za finansiranje zelenih projekata i postizanje ciljeva Evropskog zelenog plana.
“Evropska uniji je uspostavila svjetski standard za zelene obveznice kako bi se osigurala njihova transparentnost i usklađenost s ciljevima održivog razvoja. Na primjer, kroz EU Green Bond Standard, razvijeni su kriterijumi koji investitorima omogućavaju da lakše identifikuju projekte koji su zaista održivi. Ova inicijativa doprinosi povjerenju ulagača i podstiče rast tržišta zelenih obveznica. Postoji nekoliko standarda koji se primjenjuju na projekte koji se predstavljaju kao zeleni, poput ISO sistema upravljanja životnom sredinom 14001, kao i različite inicijative i smjernice poput Leadership in Energy and Environmental Design - LEED ili Building Research Establishment Environmental Assessment Method – BREEAM”, pojašnjava ovaj stručnjak.
Miloš Grujić (Izvor: Ekapija)
Zelene obveznice bi mogle imati značajan pozitivan uticaj i na BiH, te bi mogle pomoći u finansiranju projekata koji bi unaprijedili energetsku efikasnost, smanjili zagađenje i doprinijeli održivom razvoju. Grujić kaže da su dostupne i na bosanskohercegovačkom tržištu kapitala.
“Jedna domaća banka je već emitovala zelene obveznice što predstavlja pozitivan signal za dalji razvoj ovog tržišta. Povećanjem emisija zelenih obveznica, za ovo područje bi se mogli zainteresovati međunarodni investitori i time bi se poboljšao imidž države. Osim toga, ulaganje u zelene projekte može stvoriti jedan broj poslova, odnosno, stvoriti nova radna mjesta u sektorima kao što su energija, građevinarstvo i tehnologije, što bi svakako povećalo ekonomski rast”, smatra on.
Dodaje da bi ovakve obveznice značajno doprinijele energetskoj održivosti. Sredstva prikupljena prodajom ovih obveznica mogla bi se usmjeriti na finansiranje projekata obnovljivih izvora energije, poput energetske efikasnosti u zgradama i industriji.
“Na primjer, investicije u projekte vjetroelektrana ili solarnih panela mogu drastično smanjiti zavisnost od fosilnih goriva i poboljšati energetsku strukturu kod nas. Osim toga, ove obveznice mogu navesti lokalne zajednice da pređu na održive energetske sisteme, čime se doprinosi smanjenju emisije CO2 i poboljšanju kvaliteta vazduha”, naveo je Grujić.
Da li se isplate?
Na pitanje da li je isplativo ulagati u zelene obveznice, Grujić odgovara potvrdno i dodaje da one u praksi nose sličan, odnosno, nešto manji prinos nego obveznice istih karakteristika koje nemaju prefiks “zeleni”. Međutim, ulaganje u zelene obveznice može biti privlačno iz nekoliko razloga.
“Prvo, ulaganjem u zelene obveznice, investitori direktno doprinose zaštiti životne sredine. Dalje, zelene obveznice mogu biti dobar način za diversifikaciju investicionog portfelja. Treći razlog je potencijalni dugoročni rast ovih instrumenata. Naime, očekuje se da će sektor obnovljivih izvora energije i održivog razvoja nastaviti rasti u budućnosti. Ulaganja u zelene obveznice mogu da realizuju ne samo institucionalni investitori, već i pojedinačni ulagači. Dakle, i šira javnost ima mogućnosti da doprinese zelenom razvoju čime se povećava svijest o značaju očuvanja životne sredine”, poručuje sagovornik Euronews BiH.
Solarni paneli (Izvor: Pixabay)
Izazovi
Grujić navodi da se nameću i drugi izazovi koji se odnose na zelene obveznice. Prvo, revizori se često, prvenstveno zbog nedostatka transparentnosti i standardizovanih kriterijuma koji bi omogućili adekvatnu procjenu u smislu ekološke održivosti, suočavaju sa poteškoćama prilikom revidiranja projekata koji se predstavljaju kao zeleni. Osim toga, kaže Grujić, nerijetko dolazi do različitih interpretacija pojma „zeleno“, što dodatno otežava proces revizije.
“Dalje, često se nailazi na praksu greewshing. Greenwashing je termin koji se koristi da opiše praksu u kojoj kompanije, organizacije ili projekti daju lažan ili zavaravajući prikaz svojih ekoloških dostignuća ili ekološke svijesti. Uobičajeno je da se to radi kako bi se stvorio utisak da su proizvodi ili usluge ekološki prihvatljivi ili održivi, iako to u praksi nije tačno. Greenwashing kao praksa usmjeravanja marketinga i komunikacije ka ekološkim aspektima koji su manje značajni, dok se ignorišu ozbiljniji problemi, može uzrokovati konfuziju među potrošačima i ulagačima jer im otežava donošenje odluka. Zbog toga je važno biti svjestan ovih praksi i raditi na jačanju transparentnosti i odgovornosti kod kompanija koje se bave održivošću”, zaključuje Grujić.
Mogu ubrzati privredni rast BiH
O ovoj temi se pričalo i na 21. Revicon Međunarodnom ekonomskom forumu "Zelena transformacija i održivo poslovanje”, održanom početkom decembra u Dubrovniku. Goran Miraščić, savjetnik premijera Federacije BiH, je na pomenutom forumu ukazao na važnost korišćenja inovativnih finansijskih instrumenata poput zelenih obveznica. Prema njegovim riječima, ove obveznice pružaju priliku za finansiranje održivih infrastrukturnih projekata i ubrzanje energetske tranzicije, što je ključno za smanjenje ovisnosti o fosilnim gorivima.
"Obveznice za ciljeve održivog razvoja omogućavaju pristup kapitalu po povoljnijim uslovima, zahvaljujući 'zelenoj premiji' koja nudi niže prinose u odnosu na tradicionalne obveznice. Iako BiH već ima regulatorni okvir usklađen s EU, zelene obveznice još nisu u širokoj primjeni, što otvara značajan prostor za rast," objasnio je Miraščić.
Primjena inovativnih finansijskih instrumenata poput zelenih obveznica može ubrzati održivi privredni rast BiH, čineći je manje zavisnom od fosilnih goriva i otpornijom na izazove budućnosti.