Loader

Loader
Pronađite nas

"Ljudi ne razmišljaju o bolesti, dok im se ne dogodi": U Bosni i Hercegovini donorsku karticu ima 80.000 građana

"Eko toplane": Dio Banjaluke dobio grijanje

    Podić za Euronews: Požari na deponijama su sistemski problem, udišemo najopasnije gasove

    Copyright European Commission Audiovisual Service
    Euronews.ba
    Objavljeno

    Požari na deponijama u Bosni i Hercegovini nisu izolovani incidenti, već posljedica dugogodišnjeg sistemskog zanemarivanja upravljanja otpadom, upozorava ekološki aktivista i predsjednik udruženja Ekoakcija, Anes Podić.

    ADVERTISEMENT

    U razgovoru za Euronews BiH ističe da država nema nijednu pravu sanitarnu deponiju, da su građani izloženi opasnim gasovima prilikom požara te da je nedostatak političke volje ključni razlog komunalnog haosa koji traje godinama.


    Slučajevi požara na deponijama bilježeni su u Mostaru, Sarajevu, ali i drugim dijelovima zemlje. Da li je riječ o incidentima ili sistemskom problemu?


    Podić: Ovo je višegodišnji sistemski problem. Kod nas je jedino važno da se otpad skloni sa gradskih ulica, dok nikoga ne zanima šta će se s njim dešavati kasnije. Mostar jeste crna tačka, ali slične probleme imamo širom Bosne i Hercegovine.


    Gradonačelnik Mostara spominjao je mogućnost odlaganja otpada na sanitarnim deponijama širom BiH. Imamo li takve deponije?


    Podić: U ovom trenutku Bosna i Hercegovina nema nijednu deponiju koju možemo nazvati sanitarnom. Sanitarna deponija je ona koja nema značajan negativan uticaj na okoliš – ne zagađuje zrak, vodu niti tlo. Kod nas takva deponija praktično ne postoji.


    Koliko je opasno za građane udisanje dima sa zapaljenih deponija?


    Podić: Izuzetno je opasno, posebno kada gori komunalni otpad koji sadrži mnogo plastike. Tada nastaju dioksini i furani, među najopasnijim spojevima koje čovjek može proizvesti. Posebno su ugrožena djeca, stariji i hronični bolesnici.


    Koliko su pouzdana mjerenja kvaliteta zraka u ovakvim situacijama?


    Podić: Sve zavisi od smjera vjetra i lokacije mjerne stanice. Problem je što naše stanice uglavnom mjere standardne polutante, dok se najopasniji gasovi u ovakvim situacijama praktično ne mjere.


    Šta slučajevi poput Uborka, Smiljevića ili Krupačkih stijena govore o upravljanju otpadom u zemlji?


    Podić: Prije svega govore o nedostatku političke volje. To onda povlači i nedostatak novca, lošu infrastrukturu i neprovođenje zakona. Imamo propise na papiru, ali u praksi sistem ne funkcioniše.


    Često se kao rješenje spominju spalionice otpada. Može li to biti izlaz?


    Podić: Ne. Spalionice nisu čarobni štapić. Mi nemamo sistem koji može kontrolisati njihove emisije niti inspekcije koje bi nadzirale rad takvih postrojenja. U takvim okolnostima to može stvoriti još veće probleme.


    Šta građanima ostaje kao način zaštite?


    Podić: Nažalost, protesti su trenutno jedini način da se političari natjeraju da rade svoj posao. Ako građani ostanu pasivni, ovakvi slučajevi će se nastaviti ponavljati širom Bosne i Hercegovine.


    Kompletan intervju pogledajte na našem YouTube kanalu.


    Možda će vam se svidjeti