Za sigurnost kampova, migranata, tražitelja azila i izbjeglica odgovorne su vlasti BiH. Vlasti moraju udvostručiti napore u obuzdavanju mreža za krijumčarenje migranata koje predstavljaju pravi sigurnosni rizik za zemlju, a te mreže iskorištavaju migrante.
ADVERTISEMENT
Prema podacima Službe za poslove sa strancima, koja, između ostalog, registrira migrante u privremenim prihvatnim centrima, u četiri privremena prihvatna centra smješteno je oko 1.000 migranata.
Do sada, u 2024. godini, vlasti BiH su registrirale 23.350 neregularnih dolazaka, što je manje u odnosu na isto razdoblje 2023. godine. Većina se izjasnila da dolazi iz Maroka (26%), Afganistana (25%) i Sirijske Arapske Republike (15%).
"Trenutno imamo oko 1.000 migranata u 4 prihvatna centra. Otprilike 81% su odrasli muškarci samci; 9% su djeca bez pratnje i djeca razdvojena od obitelji; a 1% su žene samkinje. Jedna od važnih promjena koje smo primijetili odnosi se na brzinu kretanja migranata kroz zemlju", kazali su za Euronews.ba iz International Organization for Migration.
Foto: (Izvor: AP)
"Sigurnosna situacija u privremenim prihvatnim centrima u cijeloj zemlji općenito je stabilna kada su u pitanju migranti. O sigurnosti u centara brine Direkcija za koordinaciju policijskih tijela BiH (DKPT). DKPT surađuje sa svim državnim agencijama nadležnim za sigurnost, a koordinira i sa kantonalnim policijskim tijelima. Za sigurnost kampova, migranata, tražitelja azila i izbjeglica odgovorne su vlasti BiH. Vlasti moraju udvostručiti napore u obuzdavanju mreža za krijumčarenje migranata koje predstavljaju pravi sigurnosni rizik za zemlju, a te mreže iskorištavaju migrante", ističu iz International Organization for Migration.
Za neke je BiH privremena stanica, dok nekima i želja za konačnim odredištem
"Dok neki mogu odlučiti da ostanu zbog specifičnih ličnih okolnosti ili nedostatka održivih alternativa, mnogi vide zemlju kao privremenu stanicu na svom putu ka Zapadnoj Evropi. Izazovi i prepreke s kojima se suočavaju migranti u Bosni i Hercegovini, u kombinaciji sa njihovim težnjama za boljom budućnošću, često ih tjeraju da traže prilike negdje drugdje. Rješavanje ovih pitanja zahtijeva koordinirane napore kako na nacionalnom tako i na međunarodnom nivou kako bi se osiguralo da su prava i dobrobit migranata zaštićeni, bez obzira na to gdje se na kraju odluče nastaniti", kazali su iz International Organization for Migration.
Foto: (Izvor: AP)
Migranti kao radna snaga u BiH
"U periodu od 01.01.2024.-31.03.2024. godine, Sužba za poslove sa strancima odobrila je 459 privremenih boravaka po osnovu rada sa radnom dozvolom – (najveći broj državljana Turske - 118,
zatim iz Srbije - 73 i Nepala 70) i rada bez radne dozvole – 332 (najveći broj državljana Turske -176, Kina- 31 i Šri Lanka- 30). U BiH je u 2023. godini izdano 4.586 radnih dozvola (2.301 u FBiH, 1.969 u RS, 685 u BD), u odnosu na 3.780 u 2022. (+21%). U 2023. godini vodeće zemlje podrijetla onih kojima je odobrena radna dozvola bile su Turska (17,4%), Srbija (13,6%), Nepal (8,7%), Bangladeš (8,5%), Indija (5,3%) i Kina (5,2%)", podaci su koji su nam dostavljeni iz International Organization for Migration.
Ilustracija: (Izvor: Migracijski profil BiH 2023. godinu)
Radne dozvole izdane stranim državljanima u 2023. po djelatnostima:
- Građevinarstvo 1368
- trgovina na veliko i malo, popravak automobila i motocikala 622
- Ostale usluge 506
- Umjetnost, zabava i rekreacija 436
- Prerađivačka industrija 297
Kada je regija u pitanju, u Albaniji je 2023. godine 9825 osoba dobilo radnu dozvolu. Na temelju podataka dostupnih za 2022., prvih 5 zemalja podrijetla primatelja radnih dozvola bile su Italija, Turska i Kosovo, a slijede ih SAD i Egipat.
Aktuelna migrantska situacija u Bosni i Hercegovini je stabilna, ocjena je Međunarodne organizacije za migracije (IOM) iz koje napominju da se podaci o broju migranata mijenjaju.