ADVERTISEMENT

Euronews: Čime se UNICEF u Bosni i Hercegovini konkretno bavi kada je zdravlje u pitanju i koliko pažnje posvećujete imunizaciji, odnosno vakcinaciji?

Aćimović: UNICEF u Bosni i Hercegovini, kao i u više od 190 zemalja u kojima je prisutan, ima ulogu da štiti prava djece. Kada je u pitanju zdravlje – pravo na zdravlje, pravo na najkvalitetniju moguću zdravstvenu zaštitu, na sve usluge koje mogu pomoći djeci da očuvaju zdravlje i da dobro napreduju, ostvaruju svoje pune potencijale. U tom smislu, u Bosni i Hercegovini UNICEF podržava nekoliko oblasti koje su procijenjene kao one koje trebaju najveću podršku i koje su možda najznačajnije za zdravlje djece.

Jedna od tih oblasti je imunizacija kao dokazano najbolja mjera koja zaista štiti zdravlje i živote djece. To je kroz istoriju potvrđeno na razne načine. Osim toga, podržavamo i druge oblasti. Jedna od vrlo značajnih je ishrana – od ishrane trudnica, dojenja, pa nadalje kroz cijeli period djetinjstva i adolescencije. Takođe, rani rast i razvoj, jer znamo da ponekad dolazi do kašnjenja u rastu i razvoju djece. Mi smo dužni da ta kašnjenja na vrijeme prepoznamo i na vrijeme pružimo intervencije koje će pomoći djeci da ih prevaziđu. Ako to uradimo na vrijeme, onda mogu ostvariti svoje pune potencijale.

Ono što se nameće kao jako bitne oblasti su mentalno zdravlje i zaštita djece od okolinskih faktora, uključujući klimatske i zagađenje vazduha. Tako da su to sve oblasti kojima se bavimo.

Euronews: U BiH prošle godine nije ostvaren cilj imunizacije od 95%. Da li imate podatke o broju vakcinisane djece, kada je riječ o tim najvažnijim vakcinama?

Aćimović: Da, imamo. Institut za javno zdravstvo Republike Srpske i Zavod za javno zdravstvo Federacije BiH su nedavno izvijestili o obuhvatu vakcinacijom u entitetima, tako da je i taj izvještaj stigao UNICEF-u i Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji. Možemo reći da je došlo do blagog, zapravo značajnog porasta obuhvata vakcinacijom MRP vakcinom (protiv morbila, rubele i parotitisa), što je vrlo dobro. Obuhvat je sada gotovo 70% kada gledamo cijelu BiH. Međutim, moramo znati da to još uvijek nije dovoljno. Na primjer, morbili su bolest koja se veoma brzo i lako širi i potreban nam je obuhvat od 95% da bismo spriječili naredne epidemije.

Za druge vakcine obuhvat je uglavnom nešto bolji nego za MRP vakcinu, ali moramo skrenuti pažnju i na petovalentnu vakcinu protiv pet zaraznih bolesti: difterije, tetanusa, velikog kašlja, hemofilusa influence i dječije paralize. Obuhvat ni tu nije dobar. Moramo zaista biti oprezni jer su to bolesti vrlo ozbiljne i djeca mogu da obole.

Euronews: Zašto roditelji izbjegavaju da vakcinišu svoju djecu?

Aćimović: Razni su razlozi zašto djeca ne prime vakcine – kako kod nas, tako i u svijetu. Nekada su to humanitarne katastrofe kada vakcine nisu dostupne, finansijski razlozi i slično. Nekada je razlog jednostavno nedostupnost – roditelji rade u vrijeme kada radi vakcinalni centar, pa nisu u prilici da dovedu dijete. Naravno, dezinformacije koje se šire o vakcinama su jedan od značajnih razloga zbog kojih se roditelji plaše i uglavnom odlažu vakcinaciju. Dešava se da se vakcinacija ipak sprovede, ali kasnije nego što bi trebalo, a to nije dobro. Vakcinacija je prema kalendaru definisana da se sprovede u periodu kada je djetetu najpotrebnija zaštita.

Euronews: Da li se dešava nekad i da vakcine kasne u isporukama?

Aćimović: To se nekada dešava, ali u posljednjih nekoliko godina imali smo jako malo takvih situacija. Vakcine su uglavnom dostupne. To neko manje kašnjenje od 10–15 dana, mjesec dana, neće ugroziti dijete. Međutim, kašnjenje od godinu, dvije ili tri da se dijete dovede na vakcinaciju zaista može da ugrozi. Iako takva velika kašnjenja nisu česta, ona nisu ni nezabilježena.

Euronews: Da li je kažnjivo ukoliko se djeca ne vakcinišu? Da li se izriču kazne za nevakcinisanje?

Aćimović: Tako je, zakoni u BiH propisuju određene kazne. Međutim, ono što je značajno jeste da nije fokus na kažnjavanju, već na edukaciji. Vjerujemo da roditelji žele najbolje za svoju djecu i oni misle da čine dobro kada odlože vakcinu. Zato ih moramo edukovati – moraju dobiti pravu informaciju koliko je značajno da dijete na vrijeme primi vakcinu, jer je vakcina predviđena za period kada je dijete najosjetljivije. U tom periodu je dijete potpuno nezaštićeno, a mogućnost komplikacija zarazne bolesti je najveća. Tada treba vakcinisati. Bolje ikada nego nikada, ali ako se propusti pravi trenutak, zaista se može ugroziti zdravlje i život djeteta. Zato je fokus da se vakcina da na vrijeme. Bitno je da roditelje edukujemo.

UNICEF mjesec juni je posvetio roditeljstvu. Kroz cijeli mjesec pokušavamo da pomognemo roditeljima da ostvare svoju ulogu i pomognu djeci. Fokus je na edukaciji, na pružanju pravih, naučno utemeljenih informacija, onoga što znamo iz istorije. Samo ću pomenuti, Svjetska zdravstvena organizacija je 1974. godine formirala Prošireni program imunizacije. Vakcine su postojale i prije, ali nisu korištene u dovoljnoj mjeri. Kada je pokrenut taj program, vakcine su postale dostupne djeci. Od tog momenta drastično je pala učestalost zaraznih bolesti. Tada smo drastično počeli spašavati dječije živote.

Prošle godine u časopisu Lancet, jednom od najpoznatijih naučnih časopisa na svijetu, objavljena je procjena da je više od 150 miliona života spašeno u tih 50 godina. Većinom su to životi djece mlađe od pet godina. A znate koja vakcina je spasila najviše života? Više od 60% od tih 150 miliona – vakcina protiv morbila. Prije vakcinacije, morbili su bili bolest koja je godišnje odnosila oko 2,5 miliona života.

Euronews: Možda je bitno da napomenemo da vakcinacijom ne štitimo samo sebe, nego i one koji se, u suštini, ne mogu vakcinisati. Ko i kada ne može biti vakcinisan?

Ačimović: Ponekad ne možemo biti vakcinisani. Najčešće su to upravo oni koji su najviše ugroženi. Djeca, na primjer, koja su premala, još nisu dostigla dob kada mogu da prime neku vakcinu. Tu nam je jako značajan pertusis – veliki kašalj. Male bebe, prije dobi kada počnu da se vakcinišu, najugroženije su od te bolesti.

Nažalost, imali smo prošle godine situaciju gdje je petoro djece izgubilo život zbog pertusisa, zbog velikog kašlja – nečega što možemo spriječiti. To je primjer gdje se svi mi oko tih malih beba moramo vakcinisati kako bismo njih zaštitili. Djeca koja imaju ozbiljne hronične bolesti koje su kontraindikacija za primanje vakcine, već su zdravstveno ugrožena. Ako se ne mogu vakcinisati, mi svi ostali koji možemo moramo ih štititi.

Dakle, dali ste jako bitan komentar – ne štitimo samo sebe, štitimo i one koji ne mogu da se vakcinišu, a to su obično oni koji su najugroženiji. To je svakako dodatna odgovornost kada govorimo o vakcinaciji.

Euronews: Pomenuli ste morbile. Prošle godine smo imali epidemiju morbila i pojavu velikog kašlja. Sada stižu određeni podaci. Da li nam se vraćaju bolesti koje su bile iskorijenjene?

Aćimović: Te bolesti su, neke od njih, maltene bile iskorijenjene. Prije nekoliko godina, kada je počeo padati obuhvat vakcinacijom protiv morbila, bili smo na pragu da iskorijenimo ovu bolest na svjetskom nivou. Onda su dezinformacije koje su se pojavile u vezi s ovom vakcinom vratile bolest – i to na velika vrata.

Znate da je u BiH prošle godine registrovano više od 8.000 slučajeva morbila. Nismo jedina zemlja, nismo jedina regija. Nakon pandemije, zaista je pao obuhvat vakcinacijom. Tokom pandemije nije bilo širenja virusa, ali kada je obuhvat pao, krenule su epidemije – širom regiona i svijeta. Svjetska zdravstvena organizacija i UNICEF upozoravaju da je 2024. godine u evropskoj regiji broj slučajeva morbila duplo veći nego prethodne godine.

Šta je problem u tome? Što je veći broj oboljelih, to je veća mogućnost komplikacija i ozbiljnih oštećenja zdravlja. Kada govorimo o morbilima, otprilike 30% slučajeva ima komplikacije. To su upala pluća, upala uha koja može dovesti do gluhoće, upala mozga... To su vrlo teške komplikacije, a smrtni ishod je moguć. U takvom velikom širenju bolesti, naravno da ćemo imati i takve situacije. Nažalost, dešavali su se gubici dječijih života – i kod nas i u regionu. Zaista svi zajedno moramo preuzeti odgovornost i pružiti djeci ono što ih može zaštititi od ovako opasnih bolesti. Jer one zaista jesu opasne.

Euronews: Na koji način se kod nas kontroliše ispravnost vakcina?

Aćimović: Ispravnost vakcina u BiH se kontroliše na isti način kao i u svim drugim zemljama. Jako je važno znati da su vakcine mnogo više kontrolisane nego svi drugi medicinski proizvodi – lijekovi i sl. Proces proizvodnje je znatno zahtjevniji. Kontrola počinje od samog proizvođača. U BiH su dostupne vakcine koje su iste kao i u EU i drugim razvijenim zemljama. Isti proizvođači, iste vakcine.

Svjetska zdravstvena organizacija radi prekvalifikaciju proizvodnje vakcina. Regulatorna tijela u zemlji proizvođača kontrolišu proizvodnju prije nego što se vakcine uopšte izvezu, a regulatorna tijela u zemlji uvoza – kod nas je to Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH – imaju svoje procedure za kontrolu svake serije vakcina. Svaka serija koja uđe u BiH prolazi posebnu laboratorijsku i dokumentacionu kontrolu.

Dalje je nadležnost na Institutu za javno zdravstvo Republike Srpske i Zavodu za javno zdravstvo FBiH, koji čuvaju vakcine, upravljaju količinama i dostavljaju ih zdravstvenim ustanovama. UNICEF u BiH zaista stoji kao partner vladama, ministarstvima, institutu i zavodu da program vakcinacije bude moderan, snažan i da omogućimo kvalitetne i efikasne vakcine svakom djetetu u BiH.

U posljednjih nekoliko godina, uz podršku UNICEF-a, kapaciteti za čuvanje i upravljanje vakcinama su potpuno obnovljeni. Danas imamo najmoderniju opremu za čuvanje vakcina i kontrolu temperature – jer vakcine moraju biti u hladnom lancu – kao i generatore, klima uređaje, uređaje za daljinsko praćenje temperature, alarme pri najmanjoj promjeni temperature itd.

Kapaciteti u BiH danas su među najmodernijima u svijetu. Tu su i specijalizovani automobili za transport vakcina. Takođe, radimo i na edukaciji zdravstvenih radnika – kako upravljati vakcinama, kako ih koristiti – edukaciji pedijatara, doktora porodične medicine...Možda i najvažnije – jako je bitno razgovarati s roditeljima i dati im prave informacije, jer danas na internetu ima svega. Na društvenim mrežama se svašta dijeli, a to nije uvijek istina. Kad su vakcine u pitanju, vrlo često se vidi nešto što apsolutno nije tačno. Imunizacija zaista počiva na naučno dokazanim činjenicama i jako je važna za zaštitu zdravlja naše djece.

Euronews: I još za kraj – govorili smo svakako o onima koji ne mogu da prime vakcinu, objasnili ste i zašto.

Ali, da li je imunizacija u BiH dostupna svima?

Aćimović: Imunizacija jeste dostupna – vakcine postoje i nalaze se u svakom domu zdravlja. Međutim, nije svako dijete primilo vakcinu. Da li je razlog nepovjerenje roditelja, strah, nemogućnost da izađu s posla u vrijeme kada je dostupna vakcinacija – svako dijete nema jednak pristup. Ima djece koja nisu primila nijednu vakcinu, osim onih prvih dvije iz porodilišta.

Naša zajednička uloga je da pronađemo tu djecu i da im omogućimo pristup vakcinaciji. Nema razloga da bilo ko danas bude ugrožen bolestima koje vrlo lako možemo spriječiti vakcinacijom.