ADVERTISEMENT

Kupovinu obavljaju u pograničnim gradovima, a uprkos poskupljenjima kažu isplati im se zbog povrata poreza. Šta se najčešće pazari i zbog čega komšije dolaze , provjerila je ekipa Euronews-a u Gradišci.

Trosjed za dnevni boravak, Marjan Vidović iz Rešetara u Hrvatskoj, odlučio je pazariti u BiH.

Zašto ste se ipak odlučili za kupovinu u BiH?

"Pa prvo nisam mogao takav naći u Hrvatskoj a i povoljnije je cijena".

Po čemu je isplativo?

"Piva definitivno je broj jedan, a drugo, manje više se dosta izjendačilo, prije sam dosta češće išao, sada se to manje više izjednačilo".

Znači gotovo su iste cijene Hrvatska, BiH?

"Pa približno, čak u nekim stvarima je i skuplje".

Slično razmišlja i Ivo Marjanica iz Zagreba, koji kaže često dolazi kako bi uživao u jeftinijem pivu. No, ovaj put odlučio je unuku obradovati poklonom iz BiH. Za motorić, koji je kupio, u Zagrebu bi priznaje morao izdvojiti više novca. No, to nije slučaj, kaže sa svim proizvodima.

"Nisu cijene puno različite, pogotovo kada su trgovine u pitanju , a recimo restorani i to je povoljnije i recimo pivo, što je najbitnije je jeftinije".

Da li ste tražili povrat PDV-a?

"Evo sad hoću ići".

Dodatni je to način, na koji strani državljani uštede kupovinom u BiH.

Kupci iz susjednih zemalja, najčešće se mogu sresti na carinskom terminalu, gdje dođu da prijave kupljenu robu, a pojedini i zatraže povrat PDV-a.

Mještani Gradiške kažu, da ih prepoznaju kao pješake ili bicikliste, koji na taj način prelaze GP sa kesom u rukama.

Ipak, Hrvatska je izmijenila pravila, pa su tumači se, stanovnici pograničnog dijela diskriminisani u odnosu na one u unutrašnjosti.

Na pet kilometara od granice vrijedi pravilo prijenosa robe do 40 eura, za sve druge do 300 eura. Taj formalni potez zvaničnog Zagreba, pod krinkom borbe protiv šverca, dijelom je ugrozio pograničnu trgovinu. Da stranci u BiH ipak šopinguju, potvrđuju i lokalne vlasti. Nerijetko su to, prema riječima gradonačelnika Gradiške Zorana Adžića, organizovani, grupni dolasci.

"Kupuju prije svega, one osnovne namirnice ali dolaze ovdje i po pitanju, mogu slobodno reći građevinske stolarije i niz nekih drugih stvari, zato što im je to povoljnije".

Iako je prema riječima gostiju, kupovina smanjena u odnosu na ranije kada je to bio, kako kažu, redovan vikend-izlet, brojke pak pokazuju da je šoping komšijama u BiH sve draži.

"Radi se o robi široke potrošnje, dok u unutrašnjosti kupuju robu po šoping centrima, odjeću i obuću. 22 miliona maraka vrijednost je robe koju su strani državljani kupili za prva tri mjeseca ove godine u BiH, što je više u odnosu na isti period prošle godine. No, na tu vrijednost izvršen je povrat PDV-a u iznosu od 3,2 miliona maraka", kazala je Darjana Maglov iz UIO BiH.

Pravo na povrat PDV-a imaju sva fizička lica koja nemaju prebivalište u BiH. S druge strane, građani BiH, kako ističu predstavnici potrošača, iako imaju pravo, kada kupuju van zemlje, često ne koriste benefite povrata PDV-a.