U toku je obnova Čaršijske česme u centru Tuzle. Iako se radovi na njenom osvježenju još nisu završili, trenutni izgled je izazvao niz negativnih reakcija među građanima.
ADVERTISEMENT
Iako je cilj obnove bio očuvanje ovog prepoznatljivog simbola starog gradskog jezgra, mnogi Tuzlaci smatraju da izgled česme koji se nazire ne odražava njeno historijsko i kulturno značenje. Komentari na društvenim mrežama pokazuju da su očekivanja bila znatno drugačija, piše Tuzlanski.ba.
Mnogi zamjeraju što je česma izgubila svoju autentičnost, te da su nove boje narušile stari duh.
"Ne znam po kojoj procjeni je odlučeno da se boja promijeni, jer i za sat kada sam vidjela izbjegla sam da komentarišem jer, a vjerujem i većina građana, voljeli smo onu zelenu boju, kao i na česmi te zelene boje i bijela su odraz naše baštine. Iskreno meni se ovo ne sviđa, a vjerujem da će se mnogi složiti", komentar je jedne sugrađanke.
"Česma na mjestu na kom je sada nije bezveze sagrađena, prema tome ako se želi renovirati onda se onome šta se renovira ne mijenja ni izgled ni namjena samo se popravi, osvježi. Ako ovi sto se bave renoviranjima po gradu ne znaju kako se to radi neka skoknu do Budimpešte npr. gdje se cijele zgrade iz austrougarskog doba obnavljaju tako sto se najviše pazi da zadrže svoje autentične izglede jer su odraz jednog vremena bez obzira na kulturu države. Mi se slomismo mijenjajući, a ponajviše rušeći i gradeći nešto novo što nema odliku ničega", kaže druga sugrađanka.
Čaršijska česma je podignuta 1888. godine i jedan je prepoznatljivih znakova Tuzle. Ona je i najčešća tema na gradskim razglednicama uz slane bunare i tuzlansku kozu.
Slijeganje tla u Tuzli naštetilo je i česmi te je i ona bila srušena, ali krajem 1980-ih je ponovo vraćena na mjesto gdje je godinama bila. Danas je među naljepšim znakovima grada Tuzle i bh. arhitekture.
Prema dostupnim podacima, tadašnje vijeće je prema projektu Behram-begove džamije angažiralo arhitekta Franza Mihanovića. Namjera je bila da projektira česmu koja će biti istog stila kao i džamija, pseudomaurski. Za česmu su nabavljeni kameni blokovi iz rudnika Hreša kod Sarajeva i rudnika kod Nove Kasabe. Talijanski klesari su obrađivali i ugradili kamene blokove. Svečani čin puštanja gradskog vodovoda u pogonu izvršen je 1910. godine na Čaršijskoj česmi.
Upravo zbog toga, pojedini građani ističu da bi, umjesto ovakvog zahvata, bilo bolje da se česma restaurirala u izvornom obliku, s većim poštovanjem prema detaljima koji su je činili prepoznatljivom generacijama.