Nakon što je Skupština Hercegovačko-neretvanskog kantona podržala izmjene Ustava HNK-a, Srbi su prije četiri godine zvanično postali konstitutivan narod u tom kantonu, ali srpska djeca u Mostaru i okolini i dalje nemaju priliku da uče svoj maternji jezik i izučavaju nacionalnu grupu predmeta.
ADVERTISEMENT
U osnovnim i srednjim školama u gradu na Neretvi oko 250 djece pohađa pravoslavnu vjeronauku, podaci su koji su dostavljeni Euronewsu BiH.
"Oni u školama u HNK nemaju mogućnost pohađanja nastave na srpskom jeziku. Prošle godine je oko 30 prvačića upisalo prve razrede, ali oni su upisani u različite škole, jer je na području Mostara skoro dvadeset osnovnih škola. U nekim školama postoje zakonski uslovi za uvođenje srpskog jezika, te se sa roditeljima razgovara o tome da li da se i na koji načini zatraži uvođenje srpskog jezika i nacionalne grupe predmeta", rečeno nam je u SPKD Prosvjeta Mostar.
Oni zajedno sa Crkvenom opštinom organizuju Prosvjetinu školu srpskog jezika, istorije i kulture kao dopunsku nastavu svake druge subote, kako bi djeca dobila osnovna znanja iz svog jezika, istorije i kulture.
Nije samo obrazovanje problem, već i obnova imovine, ističu srpski povratnici. Mnogi i 30 godina nakon rata čekaju da im se porušeni domovi obnove.
Od 2014, prema podacima kojima raspolažu u srpskim povratničkim udruženjima i Kancelariji Republike Srpske u Mostaru, nije sproveden nijedan projekat obnove kuća što se tiče institucija u BiH.
"Republika Srpska je 2014. godine obnovila 22 kuće i Federacija BiH sedam. Nakon toga svega nekoliko kuća je obnovljeno ljudima koji su izbjegli u Srbiju ili Crnu Goru putem regionalnog stambenog programa. Na području Mostara okvirno je bilo oko 200 zahtjeva za obnovu kuća", rekla je za Euronews BiH Sanja Bjelica Šagovnović, predsjednica Srpskog prosvjetnog i kulturnog društva iz Mostara.