Loader
Loader
Pronađite nas

"Ljudi ne razmišljaju o bolesti, dok im se ne dogodi": U Bosni i Hercegovini donorsku karticu ima 80.000 građana

Isplaćene premije za mlijeko

    Nakon hladne zime počinje proljeće

    Sarajevo (Izvor: Grad Sarajevo)
    Euronews.ba
    Objavljeno

    Danas u 10.01 sati počet će proljeće, dok će u isto vrijeme za stanovnike na južnoj Zemljinoj polulopti početi jesen.

    ADVERTISEMENT

    Proljeće na sjevernoj hemisferi počinje danas u deset sati i jedan minut i trajat će do do 21. juna ili tačno 92 dana, 17 sati i 40 minuta. Dan i noć danas traju podjednako.


    Dvaput godišnje Zemlja doživljava trenutak savršene ravnoteže koju zovemo ravnodnevica ili ekvinocijum. Ovaj astronomski događaj označava prelazak između godišnjih doba, najavljujući dolazak proljeća na sjevernoj hemisferi i jeseni na južnoj hemisferi, odnosno obratno u drugom dijelu godine. 


    Kada se Sunce poravna tačno iznad ekvatora, dan i noć postaju gotovo jednake dužine širom planete. Ovaj trenutak nebeske simetrije, iako prolazan, od davnina je fascinirao civilizacije i ostao izvor kulturnog značaja i naučnog istraživanja.


    Razlog za smjenu godišnjih doba leži u nagibu Zemljine ose od 23,5 stepena. Dok naša planeta kruži oko Sunca, ovaj nagib uzrokuje da različiti dijelovi svijeta primaju različite količine sunčeve svjetlosti, što dovodi do poznatog ciklusa godišnjih doba.


    Tokom većeg dijela godine, ili sjeverna ili južna hemisfera nagnuta je ka Suncu, rezultirajući dužim danima ili dužim noćima. Međutim, tokom ravnodnevice, Zemljina osa se poravna na način da obje hemisfere primaju jednaku količinu sunčeve svjetlosti, stvarajući trenutak ravnoteže.


    Ova delikatna usklađenost daje ravnodnevici ime – ekvinocijum, izvedeno od koje potiče od latinskih riječi aequus (jednak) i nox (noć). Iako dan i noć traju gotovo isto širom svijeta, manje varijacije postoje zbog atmosferske refrakcije i udaljenosti određene lokacije od ekvatora.


    Značaj u različitim kulturama


    Ekvinocijum nije samo naučni fenomen; on je oblikovao ljudske tradicije kroz vijekove. U perzijskoj kulturi, označava početak Novruza, praznika koji simbolizuje obnovu, prosperitet i dolazak proljeća.


    U drevnoj civilizaciji Maja, ekvinocijum pretvara piramidu El Kastiljo u Čičen Ici u spektakularni prizor, kada Sunčeva svjetlost stvara sjenu koja nalikuje zmiji koja se spušta niz stepenice.


    Od druida u Stounhendžu do japanskog Shunbun no Hi festivala, ovaj nebeski događaj prihvaćen je kao vrijeme promjena, ravnoteže i novih početaka.


    Ekvinocijum naspram solsticijuma


    Dok ekvinocijum predstavlja trenutak ravnoteže, solsticijumi označavaju ekstreme Zemljinog nagiba. Ljetnji solsticijum nastupa kada je jedna hemisfera najviše nagnuta ka Suncu, što rezultira najdužim danom u godini.


    Zimski solsticijum, nasuprot tome, događa se kada je ista hemisfera najviše nagnuta od Sunca, stvarajući najdužu noć. Ova dva astronomska događaja dijele godinu na različite faze, dodatno utičući na kalendare, poljoprivredu i kulturne običaje.


    Možda će vam se svidjeti