ADVERTISEMENT

Iz Privredne komore Republike Srpske početkom sedmice, poslali su Savjetu ministara BiH i Ministarstvu civilnih poslova BiH, odluku na koju poslodavci daju mišljenje o utvrđivanju kvote uvoza stranih radika kao i inicijativu za ukidanje kvote.

Poslodavci iz RS traže ukidanje kvote

"Idemo s inicijativom da se kvota ukine, ali ako se ne ukine da se onda poveća. Mi privrednici iako bismo voljeli i željeli da domaća radna snaga izvodi radove, došli smo u situaciju da moramo uvoziti radnike ali to nije ništa strano", rekao je za Euronews BiH sekretar Udruženja građevinske industrije i građevinskog materijala pri Privrednoj komori RS Mile Petrović. 

Prinuđeni smo, kaže, da uvozimo radnu snagu.

"Osvrnuli smo se na regionlanu priču kao što je to u Srbiji. Važno je da bude definisan način kako radnici da budu dovedeni. Oni bi trebalo da budu dovedeni u privredna društva koja već zapošljavaju našu radnu snagu i koja već posluju na području Bosne i Hercegovine", istakao je Petrović.

Mile Petrović (Izvor: RTRS)

Pojašnjava da su strani radnici u Srbiji pozitivno uticali na punjenje budžeta jer su svi vidljivi u poreskom sistemu zemlje.

Smatra da su procedure pri dovođenju radnika na tržište komplikovne ali uz jednu, kako je rekao opasku, "da se pojačaju bezbjednosne procedure". 

"Oni ljudi koji dolaze, da se provjeri da li su imali problema sa zakonom, od takvih moramo da bježimo. Svi oni ljudi koji ispunjavaju kvalifikacione uslove, za njih bi, trebalo da budu znatno olakšane procedure kako bi na lakši način dolazili. Vjerujte, to je dug i mukotrpan put kako bi privredniku došao određen broj ljudi", naglasio je Petrović. 

On pojašnjava kako se ti radnici ne mogu odmah snaći, te da se s njima, kako kaže, mora dosta raditi, ali da ima i onih koji ubrzo i odustanu. 

"Sve to troši kvotu. Konkretno ja ispred Udruženja građevinarstva i Privredna komora RS, tražili smo povećanje kvote od predviđenog broja 840, da se taj broj poveća na 2.000 radnika," dodao je Petrović.

Podsjeća kako su tokom prošle godine nakon što je kvota ispucana, bili ugroženi njihovi poslovi. 

"Došlo je do toga da svi uvoze radne snagu. Više nije pitanje hoćemo li je uvoziti već je pitanje da što prije uvezemo radnike koji zadovoljavaju kriterijume, kako bismo ih uzeli mi, a ne neko drugi. Ovo nije nikakva novost", kazao je Petrović. 

Uslovi rada za strane radnike

Motiv stranih radnika kada dođu na tržište rada Republike Srpske je da imaju istu platu koju imaju i domaći radnici, rekao je za Euronews BiH Saša Aćić direktor Unije poslodavaca Republike Srpske. 

"Dešava se da na tom radnom mjestu čovjek ostvari istu platu kao onaj radnik koji već radi tu i koji je s našeg područja. U tom segmentu nemamo nikakvih problema, s tim što smo u prednosti jer domaća radna snaga sve više i više ne želi da radi teže poslove. Subota i nedjelja više nisu interesante za rad domaćoj radnoj snazi, tako da ljudi koji dolaze sa strane, nerijetko upadaju i u te dane vikenda, ako je organizovan rad kod poslodavca," kazao je Aćić. 

Saša Aćić, direktor Unije poslodavaca RS (Izvor: Unija poslodavaca)

Na pitanje koliko poslodavca mjesečno košta jedan strani radnik, Aćić tvrdi da košta isto kao i domaći. 

"Međutim, u dolasku poslodavac mora sigurno potroštiti najmanje oko 2.000 KM kako biste dali novac agenciji koja radi posredovanje, pa dok platite paprilogiju koje ima koliko hoćete i kada sve to završite, taj čovjek dođe i ne odgovara vašim potrebama", riječi su direktora Unije poslodavaca RS uz komentar kako je to "ozbiljan rizik ali i trošak koji poslodavac plaća". 

Pozitivan primjer Srbija 

On navodi primjer Srbije, gdje je, kako pojašnjava, napravljena digitalizovana procedura i gdje boravišni status predstavlja osnovni uslov za zasnivanje radnog odnosa. Tamo je, kaže, do sada zaposleno oko 80.000 stranih radnika. 

"Kada dobijete boravišnu dozvolu, vi možete početi raditi gdje god želite kao stranac", naveo je Aćić. 

On ističe kako je u mjesecu junu prošle godine kvota u RS već bila ispunjena, međutim, bio je, kako kaže, značajan broj i onih koje su poništene. 

"Bilo je oko 730, čini mi se, poništenih radnih dozvola. Zašto? Zato što postoje brojni razlozi, da li radnik nije došao na posao ili je pobjegao u Evropsku uniju", smatra Aćić.

Strani radnici u BiH, ilustracija (Izvor: Pixabay)

Broj firmi na području Republike Srpske koje angažuju strane radnike je do stotinu. 

"Prošle godine je bilo oko 64 firme, a sad računam da je taj broj malo i povećan, tako da je otprilike taj broj do stotinjak firmi", rekao je on. 

Kada je riječ o broju domaćih radnika koji su napustili ovo područje, Aćić ističe, da ne postoje transparentne informacije. 

Slični ili gotovo identični problemi muče i poslodavce u Federaciji BiH

Iz Federacije BiH poslodavci kažu da imaju slične probleme kao i poslodavci iz Republike Srpske, ali su, išli, kako kažu, prema drugačijem rješenju. Međutim, kao glavni problem ističu kompleksne procedure pri dovođenju radnika. 

Dom naroda Parlamenta Federacije BiH usvojio je Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zapošljavanju stranaca, što bi doprinijelo pojednostavljivanju administrativnih procedura za izdavanje radnih dozvola stranim radnicima.

"On je sad u formi nacrta u javnoj raspravi je. Prije mjesec dana imali smo sastanak u institucijama BiH koje učestvuju u čitavom tom postupku izadvanja potrebnih dozvola. Nama je ključni interes da te procedure ubrzamo i olakšamo. One su vrlo kompleksne, dugo traju, vrlo je neizvjesno da li ćete dobiti dozvole za tog radnika jer svako ima pravo da vas isključi u bilo kojoj fazi od izdavanja dozvola do viza", rekao je za Euronews BiH Adnan Smailbegović predsjednik Udruženja poslodavaca Federacije BiH.

Procedure guše poslodavce

"Glavni problem su procedure pri dovođenju radnika," smatra Samilbegović. 

Pojšnjava kako su prijedlozi poslodavaca slični hrvarskom modelu. Tražili su da se proglase deficitarna zanimanja i da se na ta deficitarna zanimanja ukinu kvote kao i da se one eventualno ostave za ostala zanimanja koja nisu deficitarna. 

Deficitarna zanimnja na području Federcije BiH i dalje je, kaže Smailbegović, građevina na provm mjestu, ugostiteljstvo kao i industrija.

"Tamo gdje su teži fizički poslovi ili ukoliko su poslovi opasni po zdravlje, naši ljudi to više ne žele da rade i onda je logičan slijed, da se taj dio pokrije stranim radnicima," ističe predsjednik Udruženja poslodavaca Federacije BiH.

Adnan Smailbegović (Izvor: Udruženje)

On ističe kako u svojoj kompaniji ima zaposlenih oko 30 stranih radnika.

"Imam prilično solidna iskustva. Oni nikada neće dostići nivo naših radnika. Ipak je naša radna snaga nekoliko stepenica iznad, ali ti ljudi koji su došli oni žele da rade, to im nije problem", iskustvo je Smailbegovića.

Riječ je uglavnom o radnicima iz azijskih zemalja: Indija, Nepal, Pakistan, Bangladeš i Filipini.

"Problem je što još uvijek dosta radnika migranta kojima nije cilj da ostanu u BiH, dijelom zloupotrebljavaju te radne dozvole jer je primjetno mnogo bježanja, to je ključni problem u ovom trenutku. Jednostavno, budu tu deset do 15 dana i jedno jutro ih samo nema na poslu", pojašnjava Smailbegović.

Ključni izazov je, kaže on, da se napravi dobra selekcija i da se odaberu ljudi koji zaista žele da rade.

"Neophodno je imati pouzdane agencije koje će napraviti dobru selekciju po pitanju stručnosti i njihove edukacije kako bismo koliko toliko bili sigurni da će ostati da rade", navodi on.

Hrvatska olakšala "posao" poslodavcima

Prema njegovoj ocjeni, Hrvatska je po pitanju zapošljavanja strane radne snage, napravila najozbiljniji pomak kada je riječ o procedurama i broji preko 200.000 zaposlenih stranih radnika. Podsjeća, kako su na prvom mjestu u Hrvatskoj radnici iz BiH.

"Skoro 40.000 radnih dozvola je izdato za građane Bosne i Hercegovine. S tim da imate građane koji imaju putovnicu Hrvarske i njima nije potrebna radna dozvola. Hrvatska već uvodi redne dozvole na tri godine, kod nas je to još uvijek na godinu dana. Potrebne papire u Hrvatskoj dobijete u roku od 15 do 20 dana, a nama je potrebno skoro pa godinu dana", zaključio je Smailbegović.

"Moramo otvoriti kapije za strane radnike ali ne širom"

Radna snaga preduslov je za bilo kakvu privrednu djelatnost. O uvozu strane radne snage, te može li ona ugroziti domaću za Euronews BiH govorio je profesor ekonomskih nauka iz Tuzle Željko Rička. 

Željko Rička (Izvor: Printscreen)

Imajući u vidi strukturu domaće radne snage, očigledno je, kaže on, da smo deficitarni u znanjima srednjeng nivoa.

"Radne snage uvijek nedostaje i u razvijenim zemljama, pa i kod nas, a kako su se otvorile granice i kako je prostror za kretanje mnogo slobodniji u odnosu na ranije, ljudi su to iskorstili, snalaze se za određeni veći dohodak uz žrtvu većeg rada ali odlaze. Apsolutno sam siguran da ćemo mi morati otvoriti kapije i dozvoliti uvoz radne snage ali mislim da nije pametno otvoriti širom već u smislu olakšavanja pristupa onih ljudi iz inostranstva koje imaju one kvalifikacije koje nama nedostaju", pojasnio je Rička. 

Za tako nešto, pojašnjava on, potrebno je napraviti analizu strukture radne snage u BiH. 

"Da se ne desi da uvozni radnici postanu konkurencija domaćim, nego da našim radnicima damo priliku da se zapošljavaju. U tom smislu je dobra postavka novog Zakona o zapošljavanju da svi oni koji odbijaju zapošljavanje, ne dati im mogućnost da pružaju otpor, nego ako neće, pa neka se onda snalaze," mišljenje je ovog profesora. 

On pojšnjava da je potrebno otvoriti prostor stranim radnicima ali prema potrebama domaćeg tržišta koje potrebno prvo procijeniti. 

"Posebno u uslužnim djelatnostima, to je neminovnost na koju ćemo mi naići. Najgora varijanta je da mi zbog nedostatka radne snage, počnemo gubiti na biznisima. Naši ljudi koji se bave poslovnim aktivnostima, neće moći ispunjavati ugovore koje mogu zaključiti s inostranstvom, zato što nemaju radnu snagu ovdje", pojasnio je Rička. 

To se ogleda, kaže, u značajnim sektorima poput energetike i montaže. 

Kako zaustvavi odlazak zanatlija?

Brojne zanatlije koje su mogle da se plasiraju na inostrano tržište napustile su zemlju, postavlja se pitanje, kako ih zaustaviti? 

"Dati im mogućnost da se usavršavaju pod nekim ubrzanim programima ali sa mogućnošću dostizanja adekvatnih sposobnosti. Jedan od načina je proces unapređene edukacije, programi stažiranja ili probnog rada s edukacijom ili kroz stimulaciju porezne politike za pravne subjekte koji primaju ljude na obuku. Sve su to mjere kako bismo zadržali radnike, pa do onih najskupljih, izgradnje stanova," pojasnio je Rička. 

Kao najadekvatniju mjeru vidi edukaciju mladih koji bi "dobili zanat" po ubrzanom sistemu obrazovanja ali i da poslodavci dobiju stimulaciju kako bi ih naučili tom poslu.  To bi bio način, ocijenio je ovaj profesor, da se uvozi manje radnika.

"Jednostavnije je stimulistati prilagođavanje naših ljudi kako bi dobili priliku da ovdje žive i rade," smatra on. 

Podsjećamo, na nivou BiH godišnja kvota radnih dozvola  za produženje i novo zapošljavanje stranaca u 2025. godini iznosi 7.229, od čega se 4.490 dozvola odnosi na Federaciju BiH, 2.000 na Republiku Srpsku dok se 739 odnosi na Brčko distrikt.