Nedavna objava informacije o prodaji skeniranih pasoša građana BiH aktualizirala je pitanja koja se tiču lične odgovornosti koju svaki stanovnik BiH ima.
Upravo je pitanje podizanja svijesti kod građana iznimno važno u kontekstu zaštite ličnih podataka, pa su tako nedavno iz Agencije za identifikacijske dokumente, evidenciju i razmjenu podataka Bosne i Hercegovine (IDDEEA) izdali set preporuka, među kojima je ključna ona koja glasi da se skenirane i fotografirane kopije pasoša i drugih ličnih dokumenata na smiju dijeliti putem interneta i neprovjerenih servisa.
Jasno je, naime, kako nepoznati online servisi mogu predstavljati rizik, no, isto tako, od ključnog je značaja i biti oprezan kome i u koje svrhe dajete podatke sa svojih dokumenata.
Neodgovorno ustupanje može dovesti do pokušaja zloupotrebe.
Prijava nestalog dokumenta
U konačnici, gubitak ili krađu ličnog dokumenta potrebno je odmah prijaviti nadležnim tijelima kako bi se dokument službeno poništilo i spriječilo eventualnu zloupotrebu, a uvidom u podatke koji su dostupni u okviru IDDEEA-ina Portala otvorenih podataka vidljivo je kako je broj izgubljenih, nestalih i ukradenih putnih dokumenata do sada 48.460, i to kroz posljednje ažuriranje od 4. februara.
Naravno, prijava nestalog dokumenta znači i njegovo poništavanje, ali ostaje otvoreno pitanje koliko su brzo građani BiH prijavili nestanak dokumenta i je li u međuvremenu mogla nastati neka šteta.
I dok je pitanje potencijalnih hakerskih napada nešto na što se ne može utjecati, briga za vlastite dokumente važan je čimbenik svijesti o osjetljivosti informacija koje se tamo nalaze te bi bilo od iznimnog značaja uputiti na činjenicu da prilikom postupanja s ličnim dokumentima budemo maksimalno oprezni.
Iz Agencije za identifikacijske dokumente, evidenciju i razmjenu podataka pritom su jasno podsjetili i na to ko, u skladu sa Zakonom o zaštiti ličnih podataka, kao i drugim relevantnim propisima, i u kojim okolnostima može zahtijevati kopiju ličnih dokumenata.
Kopiranje i skeniranje ličnih dokumenata dopušteno je, naglašavaju, samo ovlaštenim institucijama i organizacijama u skladu sa zakonskom osnovom i u tačno propisane svrhe.
Posebno napominju da privatne organizacije nemaju zakonsko pravo zadržavati kopije ličnih dokumenata bez izričite zakonske osnove.
"Imaju pravo utvrditi identitet i upisati eventualno ime i prezime, kao i razlog posjeta, što je neki minimum podataka koji se daju ovim organizacijama, ali bez obveze da se ostavljaju lični dokumenti", ističu iz Agencije za identifikacijske dokumente, evidenciju i razmjenu podataka.
Ostatak članka ispod videa
Digitalizacija
S druge strane, u smislu sigurnosti ličnih podataka građana BiH razloga za zabrinutost nema, a u tom kontekstu iz IDDEEA-e su naglasili da su svi lični podaci u službenim evidencijama zaštićeni na najvišem sigurnosnom nivou i da ne postoji rizik od kompromitacije podataka iz službenih baza.
Ide se i korak dalje u smislu digitalizacije, pa je tako direktor IDDEEA-e prof. dr. Almir Badnjević boravio u radnoj posjeti Briselu, gdje je održao niz sastanaka s predstavnicima diplomatskih misija Bosne i Hercegovine i institucija Evropske unije u cilju jačanja saradnje u oblasti digitalne transformacije i modernizacije usluga koje IDDEEA pruža građanima.
U okviru posjeta održan je i sastanak s predstavnicima Glavne uprave Evropske komisije za susjedstvo i pregovore o proširenju (DG NEAR), na kojem su razmatrani postojeći i budući projekti saradnje između IDDEEA-e i Evropske unije. Ključne teme uključivale su modernizaciju infrastrukture e-uprave, unaprjeđenje sistema razmjene podataka i jačanje kapaciteta za pružanje elektronskih usluga stanovnicima i prevrednicima, piše Večernji.