ADVERTISEMENT

Moskva, Ankara, Magdeburg, gradovi su u kojem su se prošle godine desili napadi, okarakterisani kao teroristički od strane vlasti zemalja u kojima se isti nalaze.

Pomenuti gradovi, jedni su u nizu, koji su bili meta terorista.

Međutim, imaju li građani Bosne i Hercegovine razloga da strahuju od terorizma i šta je najveći bezbjednosni izazov dražave, na ta i ostala pitanja, za Euronews je odgovarao stručnjak za terorizam, Dževad Galijašević.

Euronews BiH: Da li je odlazak, ali i dolazak građana BiH sa stranih ratišta, najveći bezbjednosni izazov za državu?

Galijašević: Najveći bezbjednosni izazov je mreža, koja je ovdje stvorena još 90-ih godina, od tzv. povratnika sa avganistanskog ratišta. Avganistanski veterani, su ovdje pravili ono što nisu mogli u svojoj zemlji. Osama bin Laden je bio sporedna figura u Avganistanu, u sjeni Mullaha Omara. Al Qaeda je bio izraz, kojeg su Amerikanci koristili više kao u značenju 'baza'. To je bila baza podataka uglednih muslimana koju je Razvojna banka iz Džede pravila, želeći ponekad da ih pozove na međunarodne konferencije koje bi ona organizovala. Na takvom spisku, bio je i Bin Laden. Amerikanci su te podatke iskoristili da uđu u način razmišljanja o muslimanskom liderstvu, te pokušavajući da pridobiju te ljude za sebe. Dobijajući Bin Ladena, za borbu u Avganistanu protiv Sovjetskog saveza, Amerikanci su pripremali jednu buduću organizaciju koja se tek razvila u BiH. Al Qaeda, kao prva multinacionalna, globalna teroristička organizacija, ćelijski organizovana, sposobna za izvođenje operacija na bilo kom mjestu, razvila se i u BiH. A o tome svjedoče brojni dokumenti i izvještaji. Pored svega, tu je i izvještaj NATO-a iz Splita, veliki izvještaj, u kojem su obrađene humanitarne organizacije i njihove veze sa terorizmom, a gdje su takođe obrađeni i pojedini teroristi, imena i ostalo. Dakle, odlasci na strana ratišta, 500 ljudi ode u Siriju i sada su dio vlasti u samoj Siriji. Ljudi iz BiH su se odlično uklopili u sve to, te njihov povratak ovamo sa ratnim iskustvom koje imaju, da li se ono manifestovalo kroz izvršenje samih akcija ili kroz misionarsku ulogu, odnosno, pri čemu će se oni ponašati kao novi instruktori koji će pojedince u BiH podučavati redikalnom islamu, vojnim vještinama i terorizmu, predstavlja obzbiljnu prijetnju za BiH.

Dževad Galijašević (Izvor: Printscreen/Media centar)

Euronews BiH: Postoji li proces rehabilitacije i čija je to odgovornost?

Galijašević: Ne postoji proces rehabilitacije. U tome bi naravno, cijelo društvo moralu učestvovati. Istovremeno, mora se priznati da je reisu-ulema Husein ef. Kavazović pokazao volju da u tome učestvuje i da, kada je riječ o vjerskim zajednicama jasno stavi razliku između osnovnih vjerskih zajednica džemata i tzv. paralelnih džemata. On je učinio sve, da to zatvori. Međutim, to nije samo vjerski, nego i bezbjednosni problem. Ali, vjerska zajednica je pokazala dobru volju da učestvuje u rješavanju tih pitanja. S druge strane, praktično, bezbjednosne strukture nisu uradile ništa. Zakonska rješenja su vrlo loša i stereotipna, dakle, ni zakonodavac nije uradio mnogo. Obavještajne strukture, koje su trebale prikupljati podatke i doprinijeti rasvjetljavanju svega, kako bi se pokušali na određen način, kroz djelovanje socijalnih institucija, kroz djelovanje u javnosti i kroz djelovanje vjerskih zajednica, u stvari promijeniti ideološki i vjerski narativi vehabizma, kao jednog vjerskog koncepta koji je u temelju terorizma. Dakle, ako posmatramo terorizam i ako hoćemo da ga na određeni način pronađemo i identifikujemo, možemo kao i u svijetu, kroz dva elementa. Vehabizam kao vjerski koncept i politički radikalizam.

Euronews BiH: Da li se pravosuđe BiH, olako odnosi prema osumnjičenima za terorizam?

Galijašević: Kada pogledate da je od 500 odlazaka na strana ratišta, više od 100 lica poginulo, 300 vratilo, a da je u Siriji još uvijek oko 100 osoba, te da je suđeno samo 44 osobe. Svi oni, dobili su mizerne kazne. Mevlid Jašarević i Bilal Bosnić su bili paradne žrtve lažne principijelnosti Suda. Recimo, Bosnić je osuđen zbog organizovanja terorističke grupe, koja je slala ljude u Siriju. Ali gdje je ta grupa, koja je ta grupa? Kako nije identifikovana? Ne možete osuditi nekog da je organizovao grupu, ako niste pronašli grupu. Kako znate da je organizovao grupu? On je dobio kaznu upravo zato što trag od njega nije vodio do ovog sistema koji je uspostavljen. Dakle, u pravosuđu treba postaviti mlade ljude koji nisu pod uticajem politike. Kako nešto što bi trebalo biti kontrolni stub u zaštiti pravnog poretka u sankcionisanju kršenja zakona, svojim presudama stimuliše ova ponašanja i šalje poruku da mogu slobodno da se bave poslom i da su pod zaštitom. Osnovni problem kod presuđivanja terorističkih akcija jeste koordinacija između Tužilaštva i Suda da dokažu kako je taj terorisitčki akt bio djelo nekog usamljenog pojedinca. U terorizmu nema usamljenih vukova. Terorizam je organizovano, politički motivisano nasilje. Dakle, iza toga stoji organizacija, ideologija i planiranje koje se na grupnom nivou radi, odnosno, planira se akcija i regrutuje pojedinac. Međutim, pravosuđe nikada nije išlo prema organizatorima.

Euronews BiH: Da li građani treba da strahuju od mogućeg terorizma u BiH?

Galijašević: Sada će nam se vratiti 181 lice iz Amerike. Opasnih lica. Doći će recimo Mirsad Kandić koji je osuđen na doživotnu robiju u SAD, prošle godine je ta presuda postala pravosnažna, doći će Haris Ramić uhapšen 2021., doći će Adis Medunjanin koji je pokušao napad na Njujorški metro i dobio doživotnu presudu. Imamo puno razloga da se plašimo, zbog neefikasnosti institucija. Recimo, izvještaj State Departmenta o terorističkoj prijetnji, vidimo na šta nam iz godine u godinu skreću pažnju. A to su loše pravosuđe, loša koordinacija među bezbjednosnim službama, trgovina ljudima, vidjećemo sve te elemente koje stalno pratimo i da li će se išta riješiti".

Burkina Faso "omiljena" zemlja za teroriste, a na kom je mjestu BiH?

Podaci Globalnog indeksa terorizma australijskog Instituta za ekonomiju i mir pokazuju da se sa najvećim brojem terorističkih napada suočavaju zemlje u Africi (Burkina Faso) i na Bliskom istoku, dok je BiH svrstana među one zemlje sa najmanjim rizikom od terorističkih napada, odnosno, naša država se trenutno nalazi na 89. mjestu.

Podaci Globalnog indeksa terorizma za 2024. (Izvor: Printscreen/GIT)

Strana ratišta

Ratišta koja privlače najviše naših građana su Sirija, Irak i Ukrajina. U Siriji, rat je okončan u decembru prošle godine kada su tamošnje pobunjeničke snage pokrenule najveću ofanzivu protiv sirijske vlade ikad.

Napad je predvodila islamistička militantna grupa Hayat Tahrir al Sham (HTS), koja se srušila Bashara al Assada i njegovu Vladu. Assad je izbjegao zarobljvanje i pobjegao u Rusiju.

Kada je u pitanju Sirija, na to ratište su najviše odlazili muslimani, dok su u Ukrajinu išli pravoslavci iz BiH.

BiH je prva u regionu, još 2014. godine, izmijenila Krivični zakon te su za učešće na stranim ratištima propisane kazne zatvora i do 10 godina.

Zakonsku osnovu, dakle, imamo, ostalo je na pravosudnim organima da budu dosljedni i imaju isti odnos prema svakom pojedinačnom slučaju odlaska na strana ratišta, a sve u skladu sa Zakonom.

Munib Ahmetspahić, povratnik iz Sirije - jedinstven slučaj

Povratnik sa sirijskog ratišta Munib Ahmetspahić, koji je u aprilu 2019. godine osuđen na tri godine zatvora, prva je osoba u Bosni i Hercegovini za koju je vještačenjem na sudu potvrđeno da se deradikalizirala.

Munib Ahmetspahić (Izvor: Screenshot/YT)

Stručnjaci tvrde da je taj proces kompleksan i da se lekcije iz tog slučaja teško mogu primijeniti na sve druge slučajeve, jer su procesi radikalizacije i deradikalizacije osobe individualni i drugačiji u svakom pojedinačnom slučaju.

Bilal Bosnić

Prosječna kazna u BiH za odlazak na sirijsko ratište iznosila je dvije godine zatvora. Ženama se nije sudilo i pozivane su na sud kao svjedokinje.

Bilal Bosnić (Izvor: Screenshot/YT)

Najveća kazna od sedam godina zatvora izrečena je Bilalu Bosniću 2016. godine, ali za vrbovanje za odlazak na sirijska ratišta. Kaznu je odslužio u septembru 2021. godine.

Jasmin Keserović

Jasmin Keserović je osuđen na šest godina zatvora za odlazak na ratište u Siriju, ali i zato što je “u videima pozivao muslimane da ubijaju hrišćane i njihove sluge, da ne prave razliku između vojnika i civila i da iskoriste sredstva koja imaju”.

Jasmin Keserović (Izvor: Screenshot/YT)

Krivični zakon Bosne i Hercegovine

U okviru grupe krivičnih djela protiv čovječnosti i vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom, u odredbama KZ BiH koje definišu terorizam, nalaze se sljedeća krivična djela:

- Terorizam;

- Finansiranje terorističkih aktivnosti;

- Javno podsticanje na terorističke aktivnosti;

- Vrbovanje radi terorističkih aktivnosti;

- Obuka za izvođenje terorističkih aktivnosti i

- Organizovanje terorističke grupe

Kazne za odlazak na strano ratište

Zakon Bosne i Hercegovine izričito zabranjuje bilo kakve odlaske na strana ratišta. Na ovo krivično djelo se odnosi članak 162b Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine, i on decidno kaže da dugogodišnje robije čekaju one koji ili odlaze, ili pomažu odlazak, ili čak i formiraju grupe na stranim ratištima.

Tako se za formiranje grupe za odlazak na strano ratište, prema KZ BiH, predviđa kazna od minimalno osam godina zatvora. U slučaju pridruživanja grupi koja djeluje na stranom ratištu, kazna je minimalno tri godine. Za podstrekivanje drugih na odlazak, predviđeno je da od jedne od deset godina provedete u zatvoru.

Vojnik, ilustracija (Izvor: Pexels)

Kazna postoji i za one koji javno, putem društvenih mreža ili putem drugih medija, pozivaju druge na odlazak na strana ratišta. Oni bi, prema KZ BiH, trebali u zatvoru provesti između tri mjeseca i tri godine.

Ipak, u slučaju da ljudi koji formiraju grupe za borbu na stranim ratištima odluče rasformirati i otkriti skupinu prije odlaska van Bosne i Hercegovine, može dobiti umanjenu kaznu od šest mjeseci do tri godine, ili čak u potpunosti izbjeći odlazak iza rešetaka.

Bosanska Krupa - maloljetnik ubio jednog policajca, drugog ranio

U oktobru mjesecu prošle godine, Bosnu i Hercegovinu ali i region, potresao je stravičan zločin koji se dogodio u Bosanskoj Krupi.

Ubistvo policajca u Bosanskoj Krupi, arhiv ( Izvor: AP Photo/Edvin Zulic)

Maloljetni napadač (15) ušao je u policijsku stanicu te nožem ubio policajca Ozrena Marana, a drugom policajcu Avdi Hasanoviću, nanio teške povrede.

On je odmah uhapšen, te se postupak protiv njega i dalje vodi.

Tužiteljica USK Merima Mešanović, je rekla da se ubistvo policajca u Bosanskoj Krupi tretira kao teroristički napad.

Rajlovac - napad koji se povezivao sa terorizmom

U novembru 2015. godine Vojnici Armin Salkić iz Viteza i Nedeljko Radić iz Nevesinja ubijeni su u sarajevskom naselju Rajlovac nadomak kasarne.

Ubistvo u Rajlovcu (Izvor: Screenshot/YT)

Ubio ih je 34-godišnji Enes Omeragić, koji je iste večeri u porodičnom domu u naselju Sokolje izvršio samoubistvo. Motiv ubistva nikada nije do kraja razjašnjen, ni da li se zaista radilo o terorističkom napadu.

Iz SIPA-e su tada rekli da postoje elementi krivičnog djela terorizam.

Zvornik - ubijen jedan policajac, dvojica ranjena

U aprilu 2015. godine Nerdin Ibrić je pred policijskom stanicom u Zvorniku usmrtio policajca Dragana Đurića, a ranio dvojicu policajaca, nakon čega su ga pripadnici MUP-a RS usmrtili.

Napad na policijsku stanicu u Zvorniku (Izvor: Screenshot/YT)

Djelo nikada nije dobilo sudski epilog, jer je Ibrić nastradao.

Napad na Ambasadu SAD u Sarajevu

Svijetom je odjeknula vijest o terorističkom napadu na ambasadu SAD u Sarajevu, kada je 28. oktobra 2011. godine Mevlid Jašarević iz automatske puške pucao u pravcu ambasade.

Apelaciono vijeće Suda BiH pravomoćno je osudilo Jašarevića 22. novembra 2013. na 15 godina zatvora. Jašarević je, kako je navedeno u presudi, prije napada koji je izveo 28. oktobra 2011. na dva DVD-a snimio oproštajnu poruku u kojoj je naveo da “namjerava prisiliti strane vlade da promijene svoj odnos prema muslimanima u svijetu”, ali i da je tražio oprost od svoje majke “ako u njegovoj akciji strada neko od muslimana koji rade za Amerikance, jer i njih smatra neprijateljima muslimana”.

Mevlid Jašarević (Izvor: Screenshot/YT/Sud BiH)

Na iznošenju završnih riječi krajem 2013. godine tokom prvostepenog sudskog postupka Jašarević je rekao da “i ako ga Sud Bosne i Hercegovine osudi to neće spriječiti nekog drugog da učini isto što i on” nakon čega je bio osuđen na 18 godina zatvora.

Tokom drugostepenog postupka Jašarević se “pokajao” što je sud uzeo kao olakšavajuću okolnost, a kazna mu je smanjena na 15 godina zatvora.

Jašarević kaznu služi u Državnom zatvoru BiH.

Emrah Fojnica (Izvor: Screenshot/YT)

Pored Jašarevića, optužen sa učestvovanje, odnosno, pomaganje, u napadu na američku ambasadu u Sarajevu bio je i Emrah Fojnica, koji je poginuo u Iraku, prema pisanju medija, najvjerovatnije počinivši samoubilački napad.

Napad na stanicu u Bugojnu, najveća kazna Čauševiću

Zbog napada na policijsku stanicu u Bugojnu 27. juna 2010 godine u kojoj je smrtno stradao policajac Tarik Ljubuškić, a povrijeđeno šest policajca, Haris Čaušević je dobio najveću zatvorsku kaznu koja je povezana sa terorizmom.

Haris Čaušević (Izvor: Screenshot/YT/Sud BiH)

Prvostepenom presudom Sud BiH mu je presudio na 45 godina zatvora, da bi drugostepenom Apelaciono vijeće smanjilo kaznu na 35 godina.

Eksplodirala bomba u FIS Vitezu 2008. godine

Usljed eksplozije eksplozivne naprave na jednom od odjela u TC Fis Vitez smrtno je stradao radnik obezbjeđenje Zvonko Barbić koji je pronašao torbu sa napravom. Eksplodirala je prilikom nošenja torbe na bezbjedno mjesto. Osam ljudi je povrijeđeno.

Za ovo djelo, osuđen je Suvad Đidić.

Suvad Đidić (Izvor: Screenshot/YT/Sud BiH)

On je osuđen za teško krivično djelo protiv opšte sigurnosti ljudi i imovine. Optužnica ga je teretila da je napravio eksplozivnu napravu koja je eksplodirala u tržnom centru u Vitezu. Prvobitna optužnica Đidića je teretila za terorizam.

Đidić je u maju 2010. godine, osuđen na devet godina robije.

Mostar 1997. godine

U septembru 1997. godine u Mostaru je eksplodirala autobomba, ranjeno je 29 osoba, oštećeno 120 stanova i 120 automobila. Napad je izveo Ahmed Zuhaira Handal iz Sudana, a kao motiv navodila se osveta Hrvatskom vijeću odbrane.

U javnosti je njegovo ime tada iznio portparol vehabijske zajednice u BiH Alu Husin Imad, pod nadimkom Abu Hamza, koji je rekao da vehabijska zajednica "ne opravdava, ali razumije zločin".

Sudski postupak protiv Ahmeda Zuhaire Handale i njegovih petorice pomagača započeo je 1998. godine. Handala je dobio kaznu od 10 godina zatvora, međutim, on se i danas nalazi u bjekstvu. Učesnici terorističkog napada, Ali Ahmed Ali Hamad (iz Bahreina) i Nebil Ali Hil, zvani Abu Jemen, dobili su osam, odnosno pet godina zatvora.

Mirza Kapić - planirao napad na džamiju

Posljednji među presuđenima je Mirza Kapić.

Sud BiH je trećeg februara tekuće godine, prvostepenom presudom osudio Mirzu Kapića na četiri i po godine zatvora za planiranje terorositičkog napada na džamiju “Bosna” u Zenici 2023. godine.

Proglašen je krivim da je sredinom 2023. godine – s ciljem ozbiljnog zastrašivanja stanovništva i destabilizacije društva, s njemu poznatim licima, koristeći internet aplikacije putem mobilnog telefona – dogovarao i planirao napad na džamiju “Bosna” u Zenici, koji bi izvršio postavljanjem eksplozivne naprave.

Mirza Kapić (Izvor: Screenshot/YT)

Pored kazne, Kapiću je određena mjera obaveznog psihijatrijskog liječenja.

On je ranijom presudom Državnog suda osuđen na jedinstvenu kaznu od godinu i 10 mjeseci zatvora jer je 15. jula 2013. sa Međunarodnog aerodroma Sarajevo avionom otputovao za Istanbul, odakle je ilegalno prešao granicu i ušao u Siriju u namjeri da se bori na strani takozvane Islamske države, na teritoriji Sirije i Iraka, i terorističkih grupa ISIL-a, gdje je boravio sve do 25. augusta 2013., te zbog nedozvoljenog držanja oružja.

Kapiću je produžen pritvor koji može trajati najduže devet mjeseci ili do nove odluke Suda.

Na ovu presudu je dozvoljena žalba Apeacionom vijeću Suda BiH.