ADVERTISEMENT

Internet kupovina u Bosni i Hercegovini doživljava veliki porast, ali se suočava s brojnim prijetnjama lažnih aplikacija koje mogu dovesti do finansijskih gubitaka korisnika.

Zakon o unutrašnjoj trgovini FBiH

"Zakonom o unutrašnjoj trgovini propisano je da oni koji se bave e-trgovinom moraju biti registrovani i prilikom oglašavanja navesti podatke o registraciji uz tačnu adresu i broj telefona", objašnjava za Euronews BiH ministar trgovine FBiH Amir Hasičević i dodaje:

"Naime, članom 50. Zakona o unutrašnjoj trgovini jasno je definisana prodaja na daljinu i elektronska trgovina kao zasebna vrsta trgovine na daljinu, a stavom 2. propisano je da prodaju na daljinu, a samim time i e-trgovinu može da obavlja samo trgovac koji se registrovao za tu vrstu trgovine. Takođe, ovim članom propisano je da za obavljanje djelatnosti prodaje na daljinu trgovac mora obezbijediti poslovni, prostor za obavljanje administrativnih poslova, odgovarajuće skladište za robu koju prodaje i odgovarajući prostor za higijensko-sanitarne potrebe", kazao Hasičević.

Amir Hasičević (Izvor: Ustupljena fotografija)

U Zakonu stoji da se elektronska trgovina obavlja kao:

1. prodaja robe, odnosno usluga preko elektronske prodavnice (osnovni oblik elektronske trgovine),
2. prodaja robe, odnosno usluga preko elektronske platforme koja povezuje trgovce i potrošače (prodaja preko „e-commerce“ platforme),
3. prodaja robe preko elektronske prodavnice ili preko elektronske platforme, pri čemu trgovac nema robu u svojoj zalihi nego je, u svoje ime i za svoj račun, naručuje od treće strane, proizvođača ili trgovca sa kojim ima sklopljen ugovor o saradnji/nabavci, koji robu direktno isporučuje potrošaču (engl. „dropshipping“).

Trgovac koji obavlja djelatnost trgovine na daljinu na način iz stava (7) tačka c) ovog člana ne mora imati odgovarajuće skladište iz stava (3) ovog člana.

Ilegalna online prodaja sve češća, dominira prodaja odjeće

"Svakodnevno dobijamo pritužbe građana koji smatraju da su prevareni jer nisu dobili artikle koji su ponuđeni na slici ili je došao neodgovarajući broj ili kvaliteta ne odgovara navedenoj. U dosta slučajeva trgovci, pogotovo oni koji prodaju robu putem društvenih mreža nisu dostupni za reklamaciju, a zabilježeno je i da ugase taj profil i otvore novi, ne navode tačne podatke tako da im je teško ući u trag", rekao je Hasičević.

Ilustracija: Pexels

Siva ekonomija ogleda se u više pravaca

Ukupna količina oduzetog tekstila u 2024. godini je u vrijednosti od 2.459.388,85 KM i obuće u vrijednosti od 660.085,00 KM, kazali su za Euronews BiH, iz UIO BiH, te dodali:

"U cilju boljeg i efikasnijeg obavljanja poslovnih aktivnosti po pitanju praćenja nedozvoljene prodaje putem internet portala i društvenih mreža, Uprava za indirektno oporezivanje u proteklom periodu je obezbijedila tehnička sredstva za pretragu fizičkih i pravnih lica koja vrše prodaju robe u komercijalne svrhe. Osim naprijed navedenog, želimo istaći da UIO organizuje obuke za službenike vezane za prikupljanje podataka iz vanjskih izvora (OSINT - Open-Source Intelligence Tools) što se odnosi na sve raspoložive informacije koje se mogu legalno prikupiti iz besplatnih javnih izvora koje su dostupne na internetu ili drugim sredstvima javnog informisanja, poručuju iz UIO.

Ilustracija: Pexels

Registracija djelatnosti

"Propisali smo prvi korak za one koji žele da se bave e-trgovinom da trebaju da se registruju i taj registracijski broj istaknu prilikom oglašavanja.

Kako bismo zaštitili potrošače radimo i na Zakonu o zaštiti potrošača i Zakonu o e-trgovini koji preciznije propisuju pravila. Ugradili smo u ove zakone i evropske direktive i usaglasili ih sa evropskim zakonodavstvom", ističe Hasičević i dodaje:

"Cilj je i sivu zonu svesti na najmanju moguću mjeru. Paralelno ćemo raditi i na edukaciji potrošača kroz udruženja potrošača koja primaju finansijsku potporu Federalnog ministarstva trgovine, kako bi ukazali na to da i sami potrošači trebaju biti oprezni, naročito ukoliko se radi o neregistriranim trgovcima".

Način prijave nelegalne trgovine

Građani Bosne i Hercegovine mogu prijave o nezakonitom obavljanju online trgovine dostavljati Upravi za indirektno oporezivanje putem otvorene linije Stop švercu na broj telefona 080020607, putem e-maila stop.svercu@uino.gov.ba, viber broja: 065/355-155 ili putem redovne pošte. Sve prijave koje zaprimi Uprava za indirektno oporezivanje nakon obrade prosljeđuju se nadležnim organizacionim jedinicama UIO ili drugim agencijama za provođenje zakona na državnom i entitetskom nivou.

Zajedno sa Odjeljenjem za komunikacije i međunarodnu saradnju Sektor planira i u narednom periodu raditi na većem promovisanju otvorene linije Stop švercu, pozivanjem građana i privrednih subjekata da putem otvorene linije prijavljuju informacije o poreskim i carinskim prevarama, nelegalnoj trgovini, te bilo kom drugom obliku kriminala i korupcije.