Republika Srpska želi graditi aerodrom u Trebinju, a Republika Srbija taj će projekt finansirati. Ideja je to koja se provlači kroz javnost još od 2000. godine, ponekad na nekoliko godina zamre, ali se onda ponovno pojavi kao neki “must-have” projekt od velike važnosti za razvoj tog dijela Bosne i Hercegovine.
ADVERTISEMENT
No, od samog je početka ta priča sporna iz više razloga – gradnja aerodroma izuzetno je skup projekt, mora biti itekako isplativ da bi iko ozbiljan krenuo u njegovu realizaciju, a isplativost je upitna jer u blizini postoje tri velika aerodroma; u Mostaru, Dubrovniku, te u Tivtu u Crnoj Gori.
No, ono zbog čega je projekt najviše upitan jest uticaj na okolinu, odnosno činjenica da bi njegova gradnja u neposrednoj blizini Dubrovnika mogla ugroziti zaštićeno područje oko rijeke Omble o kojoj zavisi opskrba pitkom vodom Dubrovnika. Dakle, autorima je isplativost, barem po zdravoj logici, upitna, ali susjedima Hrvatima taj bi projekt bio štetan, piše Večernji list.
No, uprkos tome što na to Hrvati upozoravaju od pojavljivanja te ideje, RS ne odustaje, pa je tema gradnje aerodroma u Trebinju i nedavno bila aktuelna i na sastanku čelnika Republike Srpske Milorada Dodika i predsjednika Vlade Srbije Miloša Vučevića koji su ponovno najavili kako neće odustati od planova za gradnju aerodroma u Trebinju ustvrdivši pritom kako se u Hrvatskoj ne smije osporavati taj projekt.
Projekcije od 250.000 putnika na godinu o kojima u RS pričaju, također dovode u pitanje isplativost projekta, a pitanje je i gdje putnici koji će sletjeti u Trebinje žele doći.
Upozoravali su na to više puta dubrovačko-neretvanski župan Nikola Dobroslavić i dubrovački gradonačelnik Mato Franković.
"Aerodrom Trebinje, projekt Republike Srpske, na promijenjenoj lokaciji Taleža nije prihvatljiva Dubrovačko-neretvanskoj županiji, jer je ta lokacija samo 5,5 km udaljena od izvorišta Omble, koje opskrbljuje pitkom vodom Dubrovnik i cijelo područje od Prevlake do Stona. Prethodna lokacija aerodroma Zubci nije predstavljala ugrozu za područje županije i na tu lokaciju nismo imali prigovor", kazao je Nikola Dobroslavić, župan Dubrovačko-neretvanske županije, za Večernji list.
Dodaje da su već poduzeli niz zakonom propisanih postupaka kako bi BiH upozorili na to. Kažu, nemaju ništa protiv razvojnih planova niti jednog susjeda, ali ne ako ti planovi ugrožavaju okolinu i zdravlje stanovnika Hrvatske.
Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije, ranije Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, na što po ESPOO konvenciji imamo pravo, uputilo je BiH, Republici Srpskoj primjedbe na Studiju utjecaja na okoliš te Elaborat o prekograničnom utjecaju projekta prema ESPOO konvenciji i ukazalo na štetnost projekta za područje Republike Hrvatske, odnosno Dubrovačko-neretvansku županiju.
"BiH je potpisnica ESPOO konvencije i očekujemo da se konvencija ispoštuje. Republika Hrvatska ne može zabranjivati provođenje projekata u susjednim državama, ali ima pravo zaštititi svoje područje od negativnih prekograničnih utjecaja. Stoga očekujemo, ako ustraju na gradnji, promjenu lokacije za gradnju Aerodroma Trebinje", ustrajan je dubrovački župan.
Hrvatska se oko ovog projekta očitovala negativno. Ipak dok štite svoju životnu sredinu zaboravljaju da ugrožavaju komšijsko zdravlje. Aktivisti i vlasti Bosne i Hercegovine godinama upozoravaju i bune se protiv gradnje odlagališta radionaktivnog otpada iz Nuklearke Krško, na Trgovskoj gori na granici BIH i Hrvatske.
Stanovništvu Novog Grada i drugih opština, oko 250 000 ljudi u slivu Une prijeti opasnost od nuklearnog otpada u narednih čak 300 godina. Prema Nacionalnom programu provedbe Strategije zbrinjavanja radioaktivnog otpada, iskorištenih izvora i istrošenog nuklearnog goriva, koji je Vlada Hrvatske donijela krajem 2018. godine, Trgovska gora i kasarna Čerkezovac predviđeni su kao lokacija dugoročnog skladišta tog otpada.