Ekonomija Bosne i Hercegovine raste dva i po odsto, BDP probio istorijsku granicu od 58 milijardi maraka, a investicije su prešle rekordnih 10 milijardi. Uz sve to, prosječna plata je dogurala do 1.700 maraka. Na papiru BiH nikada nije izgledala bolje.
ADVERTISEMENT
Ali, čim sa grafikona pogled usmjerite na police prodavnica, ove milijarde naglo nestanu. Statistika tvrdi da inflacija koči i da je pala na oko četiri odsto, najviše zato što je hrana jeftinija prvi put nakon pet godina. Ipak, novčanici građana to ne osjete. Računi su sve veći, a kese iz marketa sve praznije.
Šta kažu građani:
"Živim jednako kao i prije tri, četiri godine. Ništa mi se naročito ne mijenja, ali većina ne živi, to je meni jasno. Imam koleginice, drugare, vidim njihove muke, vidim da se pate."
"Mislim da lošije živimo nego prije. To je više naduvano, što bi rekli."
"Životni standard nije baš poboljšan, zato što su cijene otišle gore, cijene su visoke, ali može se preživjeti."
Zašto BDP i investicije rastu a građani to ne osjete, ekonomista Zoran Pavlović pojašnjava.
“Rast cijena u biti je rezultat povećanih troškova poslovanja, oscilacija po pitanju cijena energenata i činjenice da dostignute prosječne plate predvišaju veće uplate za doprinose. Tako da mi imamo povećanje BDP-a ali imamo pad investicija koje su vezane za proizvodnju. A bez proizvodnje koja je uslov egzistencije građana i novih zapošljavanja u situaciji smo da te brojke samo lijepo izgledaju”, navodi Pavlović.
Trendovi su pojašnjavaju ekonomisti takvi da siromašni postaju sve siromašniji, a bogati sve bogatiji. U BiH živi više stotina milionera, ali i više stotina hiljada građana na pragu dubokog siromaštva.
Sve dok papir bilježi rekorde, a novčanici prazninu, državne milijarde će za većinu građana ostati samo naučna fantastika na ekranu.